Zoran Žiža je dobro poznato ime na hrvatskoj borilačkoj sceni, posebno u našoj županiji. Njegov put nije bio lak, mnogo odricanja, a ona poznata rečenica ‘krv, znoj, suze’ lako se može primijeniti na njega. Bio je ustrajan, nije odustajao (iako mu je to stotine puta prošlo kroz glavu), a u 42-oj godini došao je do novog pothvata – crnog pojasa Brazilskog jiu-jitsa i to u upravo u toj velikoj južnoameričkoj zemlji. No idemo redom…
‘Borilačke vještine sam počeo trenirati sa sedam godina, jer sam bio dijete puno energije i sklono sukobu s drugom djecom pa me otac upisao na taekwondo da tamo ispucam svoju energiju i agresivnost, što mi se naravno svidjelo i trenirao sam do 17 godine’, počeo nam je svoju priču Žiža te nastavio:
‘Položio sam crni pojas i odradio 30 borbi sa nekoliko osvojenih prvih, drugih i trećih mjesta. Tada sam otišao na studij, Kineziološki fakultet u Zagrebu i tamo sam sa se upoznao sa klasičnim boksom i tajlandskim boksom. Mogu se pohvaliti da sam boksačku tehniku u vojarni na Črnomercu učio od poznatog trenera Milana Rihtera koji je bio trener Željka Mavrovića i drugim poznatim hrvatskim boksačima i kickboksačima. Tajlandski boks sam paralelno trenirao u klubu koji je imao Marijan Žižanović (jedan od trenera Mirka Filipovića).
Njegovo borilačko usavršavanje nastavilo se u inozemstvu…
‘S 20 godina odselio sam u Španjolsku gdje sam živio dvije godine i trenirao i dalje tajlandski boks. Po povratku u Hrvatsku sam počeo trenirati u bjelovarskom kickboxing klubu ‘Kobra’ i bio sam tamo do svoje 26. godine i odradio 25 borbi. Nakon toga sam se susreo s Brazilskom jiu-jitsom (odradio 30 borbi, trenirao u Aliance Zagreb, položio plavi pojas) koja mi se jako svidjela jer je jako učinkovita, efektivna borilačka vještina.’
Napravio je još jedan iskorak…
‘Spajanjem kickboxiga i Brazilske jiu-jitse počeo sam profesionalnom karijeru u MMA gdje sam imao tri meča. Tada sam otvorio svoj MMA klub Ultimate fight klub ‘X’ Bjelovar koji je postojao osam godina i tu sam prestao sa svojim borbama jer nisam mogao trenirati paralelno druge i sebe. Godine 2017. sam otišao živjeti u Njemačku gdje počinjem trenirati u Aliance Frankfurt gdje polažem ljubičasti pojas i u Piranhi Offenbach gdje dobivam smeđi pojas. Tri godine kasnije selim u Berlin gdje treniram u Bjj akademiji i paralelno Checkmat Berlin. Ove godine bio sam u Sao Jose Dos Camposu gradu 70 km od Sao Paula gdje polažem crni pojas u akademiji Brazilske jiu jitse DUDAJJ.’
Impresivno, a nije bilo lako…
‘Gledajte, u naponu snage trenirao sam 2-3 puta dnevno, sveukupno tri ili više sati, ujutro trčanje, kasnije tehnika, snaga i sparing. Naravno da sam razmišljao i da odustanem, pitao sam se što mi to treba, pogotovo kada ste umorni, kada vam je cijeli imunosni sustav načet, ali izdržao sam, držala me ta želja za fajtom’, govorio nam je Žiža koji je naravno imao potporu roditelja, ali..
‘Nisu mogli gledati moje borbe, nisu dolazili, bilo im je to preteško, dobro otac je koji put pogledao, ali jako rijetko.’
Ima dvoje djece koji bi mogli njegovim stopama. Geni su geni. Stariji je već krenuo trenirati borilačke sportove, a najvjerojatnije to čeka i mlađeg sina.
‘Oni su mi danas veliki oslonac i motiv.’
Zamolili smo ga da nam pobliže opiše kako je to bilo u Brazilu kada je položio za crni pojas.
‘Tamo me je dočekao prijatelj koji je sa mnom trenirao u Frankfurtu, bio sam prvi put u Brazilu i to pet dana. Došao sam u akademiju i tamo sam sparirao sa četvoricom jiu-jitsu majstora, sa svakim po pet minuta, tu su testirali moju tehniku, snagu i konkurentnost. Brazilci? Vrhunski ljudi, gostoljubivi, vole strance.’
Ispričao nam je Žiža i jednu anegdotu…
‘Kad sam došao na aerodrom, oko ponoći, mislio sam ići busom do odredišta pa mi je jedan domaći čovjek rekao ‘jesi lud, nećeš živ stići do tamo’ i onda sam uzeo taksi. Nije baš država za lutanje po noći.’
Što za njega znači crni pojas u Brazilskom jiu-jitsu?
‘Za mene je to velika stvar, prava nagrada za ja 15 godina Brazilskog jiu-jitsa. To je i najučinkovitija borilačka vještina 1 na 1, svatko tko ga je probao zna o čemu priča, u jiu-jitsu leži nevjerojatna snaga.’
Imao je poruku za mlade.
‘Baviti se sportom dobro je za zdravlje, razvijaš radne navike, disciplinu, a u borilačkom sportu razvijaš i respekt prema drugim osobama, poštovanje, postaješ psihički jača osoba, dobivaš samopouzdanje. Što se tiče samog BJJ to najučinkovitija vještina za samoobranu, posebno bih je preporučio slabijim osobama i nježnijem spolu.’
Ima jednu veliku želju?
‘Živim sada na relaciji Berlin-Bjelovar i želio bih u svojem rodnom gradu otvoriti klub. Imao sam već puno upita, mnogo je zainteresiranih osoba jedino je problem pronaći prostor. Nema ga, nadam se da će se u bliskoj budućnosti to riješiti.’
