Epidemija koronavirusa još nije ni završila, a poznati hrvatski znanstvenik Igor Rudan, profesor je Međunarodnog zdravlja i molekularne medicine na Koledžu medicine i veterine Sveučilišta u Edinburghu, kao i suvoditelj suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije za istraživanje i poduku u javnom zdravlju Sveučilišta u Edinburghu te dopisni član Kineske akademije znanosti upozorava na novu opasnost. Rudan se oglasio na Facebooku i privukao pažnju novom zaraznom bolešću koja se naziva majmunske boginje. Pročitajte što je Rudan napisao!
Nova tema iz globalnog zdravlja koja bi mogla privući dosta medijske pažnje idućih dana su majmunske boginje.
Majmunske boginje su zarazna bolest uzrokovana virusom majmunskih boginja. Pojavljuju se kod određenih životinja, ali mogu prijeći i na ljude. Simptomi ove bolesti su groznica, glavobolja, bolovi u mišićima, natečeni limfni čvorovi i osjećaj umora. Slijedi ih karakterističan osip, koji na koži stvara mjehuriće i kraste, kao na slici. Vrijeme od izlaganja virusu do pojave simptoma je oko 10 dana, a simptomi obično traju dva do četiri tjedna.
Majmunske boginje mogu se prenijeti režući meso divljači, kao i ugrizom ili ogrebotinom zaražene životinje. Također, i tjelesnim tekućinama, zaraženim predmetima, ili vrlo bliskim kontaktom sa zaraženom osobom, što načelno može uključivati i spolni prijenos. Vjeruje se da virus normalno cirkulira među nekim vrstama afričkih glodavaca.
Bolest može izgledati slično kao kod vodenih kozica. Dijagnoza se obično utvrđuje testiranjem uzorka dobivenog iz mjehurića ili kraste na koži na DNK virusa majmunskih boginja. Cjepivo protiv velikih boginja, koje su iskorijenjene sa Zemlje, trebalo bi sprečavati i zarazu majmunskim boginjama, s oko 85% učinkovitosti. Od lijekova, Cidofovir ili Brincidofovir bi mogli biti korisni.
Bolest se uglavnom pojavljuje u središnjoj i zapadnoj Africi. Prvi je puta otkrivena 1958. među laboratorijskim majmunima. Prvi su slučajevi među ljudima otkriveni 1970. godine u Demokratskoj Republici Kongo. Manja epidemija koja se dogodila u Sjedinjenim Državama 2003. godine povezana je s trgovinom kućnim ljubimcima, u kojoj su se prodavali glodavci uvezeni iz Gane.
Prvi slučajevi prijavljeni kao posljedica mogućeg prijenosa majmunskih boginja izvan Afrike, uz sumnju na prijenos spolnim putem, pojavili su se u Ujedinjenom Kraljevstvu u svibnju 2022. godine. Uz nekoliko slučajeva u Londonu, proteklih dana pojavili su se izvještaji o slučajevima u Lisabonu, Madridu, a sinoć su se pojavile skupine zaraženih u Montrealu, te jedan slučaj u SAD-u koji je doputovao iz Kanade. Još uvijek nije jasno što se točno zbiva, no idućih ćemo dana znati puno više.
U afričkim zemljama stopa umiranja među zaraženima od ove bolesti može biti između 1% i 15%, s većim rizikom među najmlađima, ali te brojke ne bi trebale biti primjenjive na razvijene zemlje, gdje bi rezultati liječenja trebali biti znatno bolji. Znači, načelno se ne očekuje visoka smrtnost u razvijenim zemljama, iako treba uvijek zadržati određen oprez, dok ne doznamo o čemu se točno ovdje radi, jer ne vjerujem da je itko očekivao ovu epidemiju u zemljama zapada.
Također, cjepivo protiv velikih boginja može se primijeniti unutar 4 dana nakon izloženosti nekome zaraženome, kako bi se spriječio razvoj simptoma. Ako se cjepivo primijeni između 4 i 14 dana nakon izlaganja, i tada može smanjiti simptome, ali ne i u potpunosti spriječiti razboljevanje.
Nije jasno što se točno zbiva trenutno s ovom epidemijom, i zašto su se u svibnju 2022. počele pojavljivati ovakve skupine oboljelih od majmunskih boginja u velikim gradovima visokorazvijenih zemalja.
No, vjerujem da će moj Centar za globalno zdravlje na Sveučilištu u Edinburghu, kao i naš edinburški Institut Usher za podatkovne znanosti u medicini, biti od prvog dana uključeni u međunarodne istraživačke mreže i proizvoditi među prvima u svijetu spoznaje o ovoj epidemiji, kao što smo tijekom prethodne dvije godine pridonosili stvaranjem novoga znanja o pandemiji COVID-19.
O pandemiji COVID-19 znanstvenici s mog Centra za globalno zdravlje i Instituta Usher u Edinburghu objavili su više od tri stotine i pedeset znanstveno-istraživačkih radova od početka 2020. godine do danas, mnoge od njih u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima, savjetujući pritom nekoliko svjetskih vlada i međunarodnih organizacija u njihovim odgovorima na pandemiju. Nekolicina je naših djelatnika bila stalno i na raspolaganju međunarodnim medijima i postala prepoznatljiva po educiranju javnosti o novoj bolesti. Pritom se u odlučivanju o istraživačkim prioritetima o novom virusu SARS-CoV-2 i bolesti COVID-19 u realnom vremenu vrlo često koristila moja CHNRI metoda, o čemu uskoro izlazi i knjiga koju sam uredio s još troje suradnika za britansko i američko tržište. Vjerujem da ćemo idućih dana početi razmišljati i o primijeni CHNRI metode za određivanje istraživačkih prioriteta vezanih uz ovu novu epidemiju majmunskih boginja. Nadajmo se da se ne radi o ničemu ozbiljnom, no bolje je ostati oprezan i jako brzo učiti.
FOTO: Igor Rudan / Facebook
