0°C Can't get any data. Weather

,

Tag "nepoznati bjelovar"

TROKATNICA U GUNDULIĆEVOJ Simbol vlasti i moći socijalističkog sustava

Zamah stanogradnje u Bjelovaru postao je najprimjetniji krajem 70-ih i početkom 80-ih godina, kada su gotovo jedna za drugom nicale nove stambene zgrade. Prema nekim podacima, u tom vremenu se godišnje gradilo i do 200 stanova koji su listom pronalazili kupce i po čemu taj period ostaje teško dostižnom građevinskom stepenicom. Tako se vremešniji Bjelovarčani zasigurno sjećaju zgrade na uglu Gundulićeve i današnje Haulikove, koja je dugi niz godina izgledom

BJELOVAR IZMEĐU DVA RATA Unatoč kaskanjima na pojedinim područjima naš grad je odisao društvenim životom

Život Bjelovara između dva rata, kakvim su ga predočavali različiti izvori, mogao bi se uvjetno podijeliti na ono što je ostalo zabilježeno u tadašnjim novinama, nekim drugim publikacijama ili pak sjećanjima na njegov društveni dio. Tako „službena“ gradska slika tih godina ne izgleda nimalo ružičasto, posebice u dijelu industrije o čijem razvoju ne postoje ni planovi, a kamoli neka ozbiljnija ulaganja koja bi gradu osigurala dugoročniji razvitak jer život temeljen

Jedna od šokantnijih priča u povijesti bjelovarskog novinarstva i sudstva

Pojava bjelovarskih novina vezana je uz razvoj tiskarstva, a među prvima se pred javnošću 1889. pojavio tjednik „Demokratski glas“ koji se održao do 1927., dok je iste godine počeo izlaziti i „Tjednik bjelovarsko-križevački“, čiji je urednik bio prvi bjelovarski narodni zastupnik u Hrvatskom saboru dr. Milan Rojc. Nezadovoljan uređivačkom politikom, Rojc nakon nekog vremena napušta ove i osniva vlastite novine pod nazivom „Budi svoj“, a pridodamo li njemu službeni list

VOJNOVIĆ – Bjelovarsko naselje u kojem je povijest s različitim predznacima ostavljala tragove

Unutar svakog dijela grada ili naselja u koje smo do sada „zavirili“ otkrivali smo lica i naličja iza kojih se skriva tek niz kuća ili zgrada pored kojih svakodnevno prolazimo. Tako je i ovoga puta s Vojnovićem. Premda se njegovo spominjanje uglavnom povezuje s vojnim kompleksom, povijest ove bjelovarske uzvisine, čiji je glavni put od samoga nastanka Bjelovara vodio prema Zagrebu, ali i okolnim naseljima, otkriva i neki, u mnogim

SOKOLANA – Mjesto za rekreaciju, koncerte, ali i jedan ispraćaj pokojnika

Sokolski dom ili, jednostavnije, Sokolana, s punim se pravom može nazvati kolijevkom bjelovarskog sporta, ali povijest ovog zdanja nije omeđena samo sportskim duhom, već i bogatim kulturnim i društvenim životom, kojeg se prisjećaju tek naši vremešniji sugrađani. A tijekom vremena u ovu se zgradu dolazilo pogledati najnovije filmove, pokoju kazališnu predstavu, slušati poznate šlagerske pjevače 50-ih i 60-ih godina ili jednostavno plesati na popularnim zabavama. Upravo zbog toga Sokolana je

STARI KOESTLIN Preteča nove tvornice danas u tišini provodi umirovljeničke dane

Vremešniji Bjelovarčani zasigurno će se sjetiti godina kada su jutrima, žureći na posao, udisali opojne mirise koji su se širili iz „Starog Koestlina“ u današnjoj ulici Ivana Viteza Trnskog. Bila je to toliko primamljiva mješavina finih aroma svježe ispečenih keksa i raznih sastojaka kojima su se punile ispečene „korice“ koje su hrskale pod zubima mnogih generacija. Tako su neki naprosto zadržavali korake kako bi što duže mogli uživati u ovim

NEKADAŠNJA HEBRANGOVA Mukanje krava i rzanje konja danas se čuju tek kao jeka iz davnina

Ako zanemarimo administrativne granice grada, one su nekada bile određivane koncentracijom gostionica, dućana ili jednostavno brojem koraka koje je trebalo proći, a i dalje ostati u središtu zbivanja. Tako je početkom 50-ih, a i kasnije, posljednjom „gradskom granicom“ prema sjevernom dijelu bio Obrtnički dom, a sve iza pruge pruge nazivalo selom. Bilo je u tome i ponešto nadmenog stava onih koji su grad doživljavali unutar središnjeg gradskog trga s još

NEPOZNATI BJELOVAR Autobusni kolodvor, mjesto na kojem je nekada vladala nezamisliva gužva

Vlakovi čije su putničke i teretne vagone nekada vukle po nekoliko tone teške parne lokomotive, iz čijih je djelova šištala para, gust ili razrijeđeni dim s mirisom ugljena, a pisak iliti upozoravajući zvuk bio toliko prepoznatljiv, u dječačkim su maštanjima stvarali sliku putovanja, i nekog drugog svijeta u kojem ništa nije isto. Tako su mnogi klinci iz kasnih 50-ih godina očarani tadašnjim lokomotivama i strojovođama koji su njima upravljali ostali