Poljoprivreda
Svoju kreditnu ponudu Bjelovarsko – bilogorska županija je proširila kreditnom linijom za stočarsku proizvodnju kojom se potiče tov junadi, svinja i nabavka rasplodnih junica iz domaćeg uzgoja.Župan Damir Bajs je potpisao ugovore s predstavnicima tri poslovne banke Erste, Privrednom i Zagrebačkom bankom, dok će se naknadno ugovor potipisati sa Raiffeisen bankom. Isto kao i kod kreditiranja proljetne sjetve Bjelovarsko-bilogorska županija sufinancira kamatu pa seljaci i tu mogu povoljno doći do
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina službeno je otvorio 18. Međunarodni proljetni bjelovarski sajam. Na sajamskom prostoru u Gudovcu skupilo se 400 izlagača iz Hrvatske i osam stranih država koji su izložili poljoprivrednu opremu i mehanizaciju, sjemensku robu i zaštitna sredstva , sve što je seljacima potrebno za proljetnu sjetvu. Sajam koji će trajati do nedjelje ima snažan edukativni pečat i naglasak na uvođenje što više mladih ljudi u poljoprivredu, te posebice
U samo dva tjedna na županijsku kreditnu liniju za proljetnu sjetvu pristiglo je čak 110 zahtjeva vrijednih 7,6 milijuna kuna. U Bjelovarsko – bilogorskoj županiji ne kriju zadovoljstvo tolikim odazivom je je riječ o višestrukom povećanju u odnosu na godinu ranije, ako se gleda vremensko razdoblje u kojima su zahtjevi pristigli. Naime, prošle godine stiglo je sveukupno 369 zahtjeva vrijednih 13,7 milijuna kuna. Kako javni poziv traje do 15. svibnja
Bjelovarsko -bilogorski župan Damir Bajs i predstavnici Erste, Zagrebačke, Raiffeisen i Privredne banke Zagreb, potpisali su ugovor o kreditnoj liniji za proljetnu sjetvu. Četiri najveće banke u državi kreditirati će županijske seljake koji zahvaljujući subvenciji iz županijskog proračuna plaćaju kamatu od samo 3,5 posto, što je daleko najpovoljnije na tržištu. U deset godina postojanja putem ove županijske kreditne linije ukupno je plasirano 130 milijuna kuna, a koristilo ju je četiri
U Jabučeti kod Bjelovara je održana godišnja skupština Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda. Članovi tog saveza, mahom veći farmeri sa stotinjak i više krava, ukupno imaju 45 tisuća grla što je četrvrtina ukupnog broja muznih krava u državi. Na skupštini se razgovaralo o budućnosti proizvodnje mlijeka pri čemu je kao glavni izazov označeno poboljšanje domaćeg genetskog potencijala, budući se i dalje moraju uvoziti kvalitetne junice.
