Poželite li ispeći tradicionalnu orahnjaču i odlučite kupiti orahe, na gradskoj ćete tržnici za kilogram morati izdvojiti 50 kuna. Naravno, orahe možete kupiti i u trgovačkom centru za nešto manje novca, no kvaliteta bilogorskih u odnosu na poljske koje ćete tamo kupiti, neusporediva je.
Zna to i Damir Štefec, Bjelovarčanin koji na obroncima Bilogore, točnije u Jabučeti, na svom Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, ima oko 350 stabala oraha. Na njegovom imanju, baš kao i kod svih onih koji se bave uzgojem ovog koštunjavog voća, urod je potpuno podbacio i ove godine neće biti oraha. S obzirom na, dakle, loše prinose unazad nekoliko godina, vidjet će kako će to u budućnosti ići. Stablo oraha uvijek može prodati kao trupac za sirovinu, no to mu ipak nije cilj. osim mraza i orahove muhe, koji su veliki neprijatelji u uzgoju oraha, Štefeca ograničava i činjenica što je registriran kao ekološki uzgajivač.
Mizerne količine
U normalnim uvjetima sa stabla starijeg od 15 godina, koje je ušlo u puni rod, može se dobiti i do 30 kilograma ploda. Na našem OPG-u većina stabala je u tim godinama, no, nažalost, zbog klimatskih uvjeta, urod je vrlo mali. U godinama kad nas mraz zaobiđe pa se ponadamo da bi plodova moglo biti, orahe napadne najopasniji nametnik, orahova muha. Nasad do sada nisam tretirao nikakvim sredstvima, ali očito je da to tako više ne može uspijevati. Orahova muha ulazi pod koru, a ponekad, kada se razvije ranije, ulazi i u plod pa uništava njegov razvoj – pojašnjava Damir Štefec. Pojašnjava da svi sigurno znaju da se orah nikada nije tretirao, nikada se nije prskao, pa čak i u stručnim literaturama stoji da orah ne treba nikakvu zaštitu. To se, čini se, uvelike promijenilo, baš kao što su se promijenile i klimatske prilike, odnosno činjenica da su proljeća hladna i da mraz „pobere“ sav urod.
Za prodaju nemam gotovo ništa ili su to mizerne količine koje ne mogu zadovoljiti veće narudžbe. Mislim da je struka ta koja bi trebala jasnije reći kako se postaviti jer promjene u poljoprivredi i voćarstvu zahtijevaju rješenja gotovo preko noći. Ako urod propadne, godina je otišla u nepovrat i ne može se kupiti izgubljeno vrijeme, a nitko neće nadoknaditi izgubljeni novac – pojašnjava Štefec.
Klimatske promjene učinile su svoje
Površine pod orahom u Hrvatskoj su se praktično udvostručile u posljednjih pet godina. Naime, 2015. godine je bilo 3.667,62 ha za koje je 2 618 subjekata zatražilo poticaje. Prošle je godine, prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, poticaje za uzgoj zatražilo 4 619 poljoprivrednih gospodarstava za ukupnu površinu od 7.945,31 hektar pod ovom voćnom kulturom.
Do povećanja interesa proizvođača došlo je ponajviše zahvaljujući izdašnim potporama i potražnji na tržištu, ali i relativno malim zahtjevima ove voćne vrste u njenoj tehnologiji uzgoja. Najveći nedostatak ovoj proizvodnji je zasigurno kasniji ulazak u puni rod, a time i poduže čekanje na povrat investicije.
– U Bjelovarsko – bilogorskoj županiji u prošloj smo godini pod orahom imali 528 hektara. U Bjelovaru je bilo 40 hektara. Situacija s uzgojem oraha na našem je području jako loša. Hladno proljeće i klimatske promjene učinile su svoje i jednostavno više nije moguće proizvesti ekološki orah kao što je to bilo nekada. Orahe treba zaštiti i na vrijeme početi s prskanjem – pojasnio je Dražen Cerjanec, voditelj službe u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede. (ap)
