Prema brojnim pokazateljima, 2019. godinu pamtit ćemo kao dobru godinu. Kako ste je vi doživjeli?

Riječ je o doista iznimno dobroj godini, i to prvenstveno zbog toga jer smo imali kombinaciju javnih i posebice privatnih investicija. Gospodarstvo Bjelovarsko-bilogorske županije raste već petu godinu za redom, a 2019. godinu posebno će obilježiti izlazak iz prometne izolacije, zahvaljujući puštanju u promet prve pruge u Hrvatskoj nakon 52 godine stanke.

Pruga Sv. Ivan Žabno nekako je „najopipljiviji” rezultat rada, među ostalim, i Bjelovarsko-bilogorske županije. Otpočetka ste u tom projektu, kako ste zadovoljni realizacijom?

U prave ste. Puštanje u promet pruge Sv. Ivan Žabno – Gradec izvodi nas iz prometne izoliranosti. Pruga je to koja se nekada zvala čežnja sada se pretvorila u javnost i za sada skratila vrijeme putovanja od Bjelovara do Zagreba za pola sata. Iako je i to značajno skraćenje, puni efekt bit će kada se dovrše radovi na obnovi postojećeg i izgradnji novog kolosijeka Križevci – Dugo Selo. Ti radovi u kojima je investitor HŽ Infrastruktura, na žalost, kasne. No, jednom kada završe, od centra Bjelovara do centra Zagreba putovat će se za manje od sat vremena, a to je već na razini prigradskog prijevoza. To je ono što želimo, da se Zagrepčanima koji rade u Bjelovaru omogući lakši dolazak, a ono što je najvažnije, našim studentima, radnicima, đacima omogući da žive u Bjelovaru, te ako ih posao odvede, da na najbrži mogući način dođu do Zagreba.

Mnogi ne znaju da je upravo Bjelovarsko-bilogorska županija bila inicijator toga projekta. Kakvo je iskustvo provesti jedan takav projekt. Jeste li, kako se kaže, „kucali na otvorena vrata” ili je tu bilo „podmetanja klipova”?

Točno je da smo kao Županija preuzeli projekt i od HŽ-a zatražili punomoć za projektiranje trase. Tadašnje vodstvo HŽ-a tom prigodom dalo nam je do znanja da smo „poludjeli”, jer smo željeli graditi novu prugu u vrijeme kada su se postojeće pruge ukidale.

Znači, da je izgradnja pruge prepuštena HŽ-u, vjerojatno je danas ne bismo imali?

Nezahvalno je prognozirati, ali moram reći da je Bjelovarsko-bilogorska županija još 2003. godine odradila svoj dio posla, uključujući i financiranje te ishodila projektnu dokumentaciju. Na žalost, trebao je još niz godina da pruga bude puštena u promet. Bi li se taj projekt realizirao da je bio prepušten HŽ-u? Iskreno, sumnjam.

Očekujete li još štogod od HŽ-a?

Svakako očekujem da se vlakovi HŽ-a manje kvare i da budu brži, ali to očito vrijedi za čitav HŽ, a ne samo za našu prugu.

U funkciji je i daruvarska pruga, jeste li i tamo imali slična iskustva?

Što se Daruvara tiče, tamo je prijetila opasnost da prugom u čiju je obnovu uloženo 70 milijuna kuna više nikad ne prođe nijedan vlak. U dogovoru s ministrom prometa Olegom Butkovićem i predstavnicima HŽ Putničkog prometa tražili smo i pronašli rješenje i nismo dopustili da investicija propadne. Broj putnika na toj dionici daje nam za pravo da kažemo da je pruga zaživjela na daruvarskom području i to me veseli. Grad s prugom i grad bez pruge nije isti.

S obzirom da smo na kraju godine, kako se izvršava županijski proračun. Oporba je pri izglasavanju tvrdila da je nerealan i „prenapuhan”. Jesu li bili u pravu?

Oporba je prigovarala svih ovih godina, a pokazuje se da je proračun Županije točniji od proračuna svih gradova i općina. Kada sam 2013. godine postao župan, proračun je bio 123 milijuna kuna, a sada smo na više od 600 milijuna kuna. Iduće, 2020. godine, imamo proračun veći od 1,2 milijarde kuna. Razlog takvom povećanju je niz projekata koje smo proveli, ali najvažnija su sredstva iz EU fondova. Bila je to velika prilika koja je ponuđena svima, a mi smo je odlučili iskoristiti. Nekada smo bili doslovce zadnja županija u Hrvatskoj, a sada imamo 700 milijuna kuna projekata koji su u realizaciji ili su pred realizacijom. Tih stotinjak projekata polako mijenja sliku županije. Od zadnjeg mjesta želimo biti tamo gdje pripadamo, a to je među prvih deset županija u Hrvatskoj.

Kad smo već kod EU projekata, na čemu je trenutno najveći naglasak, je li to školstvo?

Točno je su u tijeku velika ulaganja u školstvo, ponajviše iz EU fondova. Dakle, prije šest godina nismo imali dovoljno sredstava niti da okrečimo učionice, a danas imamo 12 dovršenih projekata energetske obnove, ali i opremanja škola. Od onih velikih, primjerice, u Grubišnom Polju i Garešnici, sve do manjih, recimo u Severinu i Međurači. Obnavljamo i matične i područne škole diljem županije i danas svaki peti učenik ide u školu koja je obnovljena. Trenutno je u tijeku energetska obnova više od 30 škola, što u fazi natječaja što u fazi izvođenja radova, a naš cilj nije jednostavan. Mi želimo da do kraja mandata gotovo svaki učenik na području Bjelovarsko-bilogorske županije, bez obzira je li osnovnoškolac ili srednjoškolac, ima standard 21. stoljeća. Naravno, to vrijedi i za naše nastavnike, profesore i sve ostale.

Je li tako i u ostatku Hrvatske?

Drago mi je što mogu istaknuti da je Bjelovarsko-bilogorska županija, po povlačenju sredstava, ali i po ulaganju u školstvo, druga županija u Hrvatskoj. To pokazuje zajednički napor koji moramo pohvaliti. Riječ je o ravnateljicama i ravnateljima škola, našoj razvojnoj agenciji, suradnicima, projektantima i izvođačima radova. Ovo je rezultat našeg zajedničkog okupljanja u stvarima koje su bitne za nas i pokazalo se da mi to možemo.

Pred nama su još neki EU projekti, možete li nam ih otkriti?

Svakako nastavljamo i s ulaganjem u školstvo. Pred nama je realizacija projekta Centra kompetencija, a riječ je o Medicinskoj školi u Bjelovaru koja će postati ne županijski, nego regionalni centar i to ne samo učenicima, nego i svima koji su zainteresirani za cjeloživotno obrazovanje. Samo građevinski radovi u tom projektu vrijede više od 35 milijuna kuna.

Bjelovarčani već dugo vremena čekaju i novu Glazbenu školu, ima li pomaka po tom pitanju?

Za izgradnju nove Glazbene škole u Bjelovaru ishođena je građevinska dozvola, a priprema se tender za raspisivanje javnog natječaja. Glazbena škola neće se graditi iz EU fondova, nego iz županijskog proračuna. Natječaj će krenuti uskoro. Mislim da sjajne generacije glazbenika, profesora, mentora i učenika to zaslužuju. Projekt je zamišljen iznad standarda koji je potreban jer želimo da bude na ponos ne samo onima koji su vezanu uz školu, nego i na ponos čitavom gradu Bjelovaru.

Kako bi se ostvarili svi spomenuti projekti, potrebno je dobro punjenje županijskog proračuna, odnosno uspješno gospodarstvo. Hoće li se pozitivni trendovi nastaviti?

Gospodarstvo Bjelovarsko-bilogorske županije, počevši od 2014. godine, što pokazuje statistika i porast BDP-a, po rastu je pri samom državnom vrhu. Ono što bih posebno istaknuo jest otvorenost Županije, ali i Gradova i Općina, prema investitorima. Mi smo na usluzi investitorima, zbog njih smo, primjerice, spremni mijenjati poslovne planove, što je rezultiralo time da smo dobili puno investicija u takozvanu zelenu energiju, ali i u sektorima poput drvoprerađivačkog i metaloprerađivačkog. Za mene je ključno to što nismo u vrhu samo jednu godinu, nego je naš rast konstantan iz godine u godinu. Samo na taj način, dakle da budemo upola bolji od ostalih, možemo stići među deset najboljih županija. Mi jesmo na tom putu, ali još nismo na cilju. Prema našim procjenama, samo ove godine privatni sektor ima investicije u vrijednosti od milijardu kuna i to je ono što želimo. Masa plaća porasla je 14 posto, a imamo i tisuću zaposlenih više u odnosu na prethodnu godinu.

Kakva je situacija s financiranjem udruga?

Upravo temeljem gospodarskog rasta i povlačenja novca iz EU fondova uspjeli smo povećati iznose i za niz drugih aktivnosti vezanih uz redoviti rad Županije, a posebice rad županijskih zajednica. To znači povećanje od gotovo 20 posto za Vatrogasnu zajednicu, Športsku zajednicu, Zajednicu tehničke kulture i mnoge druge stavke koje će omogućiti samo jedno, a to je još bolji rad i kvalitetnije praćenje onog dijela koji oni organiziraju. Usto, pokazali smo senzibilnost kada su u pitanju djeca kojima je potreban asistent u nastavi. Osigurali smo asistente za svako dijete koje na to ima pravo. Jednako tako, osigurali smo i pravo na besplatan obrok prema procjenama ravnateljstva škola. Uvijek ćemo voditi brigu o našim najmlađim.

Pred nama i izgradnja nove zgrade Opće bolnice Bjelovar, u kojoj je fazi taj projekt?

Baš poput željezničke pruge Žabno – Gradec, izgradnja nove bjelovarske bolnice projekt je od iznimnog značaja za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, ali i za grad Bjelovar. Vrijeme da naša bolnica, čija tradicija seže u 18. stoljeće, dobije uvjete iz 21. stoljeća. Objekti iz prošlih stoljeća svakako nisu ono što želimo. Potpisali smo ugovor s izvođačem radova. Treba reći da je Opća bolnica Bjelovar treća opća bolnica u Hrvatskoj koja će se graditi, što govori o tomu koliko je to zahtjevan proces.

Jeste li iz toga razloga zatražili pomoć Vlade RH?

Imamo primjer izgradnje bolnice u Puli koja traje već osam godina i koja je s početnih 350 milijuna kuna „skočila” na 750 milijuna kuna. Investicija u bjelovarsku bolnicu nije toliko porasla. Županija je sposobna u vlastitom aranžmanu financirati izgradnju bjelovarske bolnice, ali podsjećam da se bolnica u Puli financira 75 posto iz državne blagajne, a 25 posto iz županijske. Naravno da podržavamo izgradnju bolnice u Pule, ali htjeli bismo da se Vlada na
jednak način uključi i u izgradnju bjelovarske bolnice. No, neovisno o tomu, svi preduvjeti za potpis ugovora o izvođenju radova su ispunjeni.

Kako biste opisali suradnju s Vladom RH?

S Vladom surađujemo korektno. Nismo zadovoljni sa svakom odlukom Vlade, pa ni sa svakim ministrom, ali ne možemo reći da suradnja nije korektna.

A s oporbom?

Što se tiče oporbe, postoji razlika. Primjerice, u Istri je svaka odluka vezana uz izgradnju bolnice u Puli donesena jednoglasno. U Skupštini Bjelovarsko-bilogorske županije, na žalost, oporba je otpočetka glasala protiv ovakvog projekta izgradnje nove bolnice, smatrajući da ovakav projekt nije adekvatan našim potrebama. Održali su niz tiskovnih konferencija na kojima su jasno rekli da ni na koji način ne podržavaju naš projekt. Ovakvi stavovi oporbenih županijskih vijećnika vezani su uz stavove predsjednika njihovih Županijskih organizacija, a ustrajnost Mire Totgergelija, Bore Bašljana i Darija Hrebaka je upečatljiva. To je ujedno i njihovo pravo i vjerujem da će građani, kada za to vrijeme, ocijeniti njihove stavove. A ti stavovi dobrim dijelom vezani su i uz izgradnju pruge Sv. Ivan Žabno – Gradec, pa i uz EU projekte, ali nigdje nisu toliko izrazito vidljivi kao na primjeru izgradnje nove bjelovarske bolnice. Ponavljam, to je njihovo pravo, kao što je i moje pravo da se ne slažem s njihovim odlukama. Primjerice, ja nisam za to da se brza cesta prema Bjelovaru gradi toliko sporo i da bude dvotračna umjesto četverotračna, kao što je to svugdje drugdje u Hrvatskoj.

U zadnje vrijeme bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak dosta je aktivan na temu Bjelovarskog sajma. Kako to komentirate?

Čini se da je gradonačelnik zaboravio da smo zajedno u Skupštini trgovačkog društva i da sam kao član Skupštine prihvatio svaki njegov prijedlog za redovnu i izvanrednu reviziju poslovanja Bjelovarskog sajma. Također, kao da je zaboravio da smo zajedno potpisali sve odluke Skupštine. Na njemu je odgovori zašto mu sada smeta ono što je i sam potpisivao. Neosporno je da Bjelovarski sajam posluje pozitivno, bez dotacija Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije i da na računu ima nekoliko milijuna kuna. Naravno da ćemo pratiti situaciju na Sajmu.

U čemu mislite da je uzrok tog iznenadnog neslaganja bjelovarskog gradonačelnika s vama?

To je vrlo nezahvalno pitanje. No, reći ću da Bjelovarsko-bilogorska županija u Gradu Bjelovaru trenutno ima investicije u vrijednosti od nešto manje od 350 milijuna kuna i to izgradnju bolnice, Glazbene škole, Centra kompetencije i mnoge druge. Želim i da Grad Bjelovar ostvari brojne projekte najavljene kroz proračune bivše i sadašnji za 2020. godinu, a posebice one koji su puno puta u Gradu najavljivani poput izgradnje novog stadiona, za što je, koliko znam, u proračunu za 2020. godinu osigurano pet milijuna kuna. Vrijeme da nakon Đurđevca i Bjelovar dobije tu investiciju.