Početak je srpnja i za očekivati je da su pred nama dva mjeseca sunca i visokih temperatura. No riječ je o vremenskim uvjetima koji zahtijevaju poseban oprez i to posebice kod kroničnih bolesnika i djece. Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika i to posebice onih koji boluju od KOPB-a i astme te na djecu. Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela.

Također, kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja te slabljenje imunosustava. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena. Manjak tekućine može utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca. Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve. Sve su ovo posljedice djelovanja vrućine na ljudski organizam na koje upororavaju stručnjaci hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Upravo je zbog njih potrebno pridržavati se preporuka zdravstvenih djelatnika.

Preporuke stručnjaka

-Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla. Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne i žlicu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi. Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima. Osobe koje rade na otvorenom trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti čašu i pol vode svakih pola sata. Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobranii lepeza za rashlađivanje zraka. Koristite laganu posteljinu. Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće – „smoothie“ ili spravite laganu juhu kako biste organizmu vratili izgubljene minerale, vitamine i elektrolite – neki su od savjeta stručnjaka Zavoda za javno zdravstvo. Također, napominju kako bi svakako trebalo nastojati rashladiti svoj dom. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima.

Ne pretjerujte s klimom

-Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ako imate klima uređaj, podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom – pojašnjavaju iz Zavoda točne korake kako rashladiti svoj dom i napominju kako biste se trebali skloniti u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće i to posebice noću.
-Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru kao što je neka od rashlađenih javnih zgrada. Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Potražite sjenu. Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu. Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva najvećim faktorom i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka – naglašavaju iz Zavoda u svojim napucima dodajući kako svakako treba pomoći drugima što se posebno odnosi na starije osobe, ali i recimo da lijekove treba držati na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku.

Ako se ne osjećate dobro

-Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu. Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja. Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu. Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, npr. juhu, „smoothie“ od povrća i slično, a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć.

Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij, odnosno nerazumno razgovaraju i nemirni su, zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj – zaključuju svoje savjete iz Zavoda za javno zdravstvo.