BJELOVAR – Voćari su ovih dana krenuli s orezivanjem u svojim voćnjacima. Među njima je i Nenad Horvat, koji se voćarstvom bavi već petnaestak godina i pod voćem ima blizu četiri hektara površine. Ukupno ima dvije tisuće stabala voća, prvenstveno raznih sorti šljiva. Voćnjake ima u Hrgovljanima, Kapeli, Lipovom Brdu i Jabučeti.

-Orezivanje je, volim reći, prva agrotehnička mjera u godini. Važno je da se mjesto gdje je stablo orezano, ono veličine kovanice, zamaže voćarskim voskom ili nekim drugim dezinfekcijskim sredstvom jer je to najčešće mjesto koje je najpodložnije napadu štetočina i gdje može doći do pucanja i trulenja. Zbog toga je važna dezinfekcija, a i ovako rani početak orezivanje, jer je u zimskim uvjetima manja izloženost štetočinama, kaže Nenad Horvat.

Dezinfekcija i krečenje

Poslije orezivanja slijedi zimsko tretiranje s nekim od ulja na bazi bakra da se unište štetočine kao i svi ostali nametnici koji nisu dobro došli u voćnjacima.

-Poslije toga ja još koristim jednu stvar, koju sve manje voćara koristi, a koja je vrlo, vrlo važna za dezinfekciju voćnjaka. To je krečenje stabala odnosno vapno u otopini s vodom, koje koristim onako u rijetkom stanju, radi ukljanjanja mahovine, dodaje Horvat.

Na OPG-u Horvat uzgajaju se, prvenstveno, razne sorte šljiva. Što se tiče prošlogodišnjeg uroda i roda, Horvat kaže da je to bila godina koju voćari žele što prije zaboraviti.

-Bila je to najgora godina u mojih petnaestak godina bavljenja voćarstvom i to zbog mraza. Inače bi bila odlična. Očekivao sam rekordan prinos, međutim mraz je učnio svoje i mi smo imali otprilike 30 posto uroda od očekivanog. Zato se ove godine nadamo, ako bude sve uredu i ne bude mraza, da bi moglo biti od 25 do 28 tona šljiva. Zbog toga smo i obavili sada rezidbu malo oštrije, kaže Horvat.

S plasmanom šljiva Horvat do sada nije imao problema, a pogotovo ne prošle godine, kada je potražnja bila daleko veća od proizvedenih količina voća odnosno šljive. Proizvedene količine lani je Horvat kompletno prodao na gradskoj tržnici u Bjelovaru. Vjeruje da i u slučaju planiranog uroda ove godine neće imati problema s plasmanom s obzirom na kupce koje ima od ranijih godina u Sloveniji i nešto u Austriji. Nada se da će dio plasirati i preko „Bilogorske košare“, trgovine koju je Braniteljsko-socijalna zadruga istog imena otvorila krajem prošle godine u Bjelovaru. Tu su i vrtići i škole, u koje bi, u okviru „Bjelovarskog doručka“, mogao dio šljiva i drugog voća.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Horvat je u pravom smislu obiteljsko gospodarstvo na kojem uglavnom sve sam radi Nenad Horvat, uz podršku supruge, te povremenog angažiranja radnika kad je berba i sl. Sav svoj nasad voćnjaka i ostalog vezanog uz voćarstvo Horvatovi su kupili vlastitim novcem.

-Nismo koristili ni jednu mjeru, fondove i sl. Kad čujem da pojedinci krče voćnjake to me i ne čudi  jer neki od njih doslovce nisu uložili ni jedne svoje kune i sad kad treba raditi normalno da je nastao problem, jer nisu uložili svoje i ne znaju cijeniti tu kunu, priča Horvat.

Šezdesetak sorti šljiva

Na OPG Horvat razmišlja se i o proširenju proizvodnje i to u jesenskom dijelu, no vidjet će do tada kakva će biti godina.

-Vidjet ćemo kakve će biti do tada prilike s obzirom da, kada smo stavili na papir zarađeno – uloženo, nekakvih 80.000 kuna u minusu za prošlu godinu, kaže Horvat.

U voćnjacima OPG Horvat raste i daje plodove 60-ak sorti šljiva. Prije petnaestak godina Horvatovi su ciljano sadili sorte šljiva kako bi mogli na tržnicu i tržište plasrati šljivu veći dio godine. Zato imaju šljive od onih najranijih sorti, čija berbe kreće od 25. lipnja, kao što su Hermana, Čačanska rana, Rodgeštetner, Đule…, do kasnih sorti koje rode u listopadu, poput Tophita, Topenda, Top stara, Handiša, Exkalibura.

Šljive s OPG-a Horvat završavaju i kao prerađene u džemovima i pekmezima no Nenad Horvat ne razmišlja o vlastitom pogonu za preradu. Ne iz razloga što im je to veliki financijski zalogaj, u kojeg se ni ne bi mogli upustiti bez podrške i uz neku mjeru, za koju je i upitno bi li na njoj i prošli, već iz jednostavnog razloga što je Horvat zagovornik specijalizacije, pa za to nema potrebe.

-Zato smo osnovali Zadrugu da ne dupliramo stvari. Netko tko je proizvođač i ne stigne se baviti i preradom. Kad je berba ne možemo se baviti i sušenjem i preradom. Netko drugi nam to mora iz usluge odraditi. Oni koji su prerađivači neka i prerađuju, kaže Horvat.

Prošle godine, s obzirom na malu količinu, s OPG-a Horvat šljive nisu završile u preradi. No, ove godine, kako čujemo, svakako će dio otići u preradu i to u džemove i pekmeze. (S. Slavinić)