Prije pet godina Sven Perec iz Šandrovca, inače mladi inženjer računarstva, krenuo je s proizvodnjom batata. Prvo probno, kako bi vidio kako se batat ponaša u ovom podneblju.

-Bila je to u stvari ideja moje djevojke Karoline. Ona je došla na tu ideju da bismo mogli pokušati saditi batat. Kupili smo sto sadnica posadili ih u vrtu i napravili malo testiranje s navodnjavanjem i gnojivom. Probali smo vidjeti treba li ih ili ne treba navodnjavati. Koristili smo nekoliko vrsta gnojiva da vidimo koje će biti najbolje. Tretirali smo ih različitim vrstama prihrane, uglavnom da vidimo kakav će prinos dati u našem podneblju, prisjeća se svojih početaka s batatom Sven Perec.

-Jedan od zaključaka je bio da batat baš ne voli puno vode. U prvoj godini „proizvodnje“ ubrali su stotinu kilograma tog slatkog krumpira. Već sljedeće godine, zajedno s djevojkom, bratom Slavenom i majkom Vericom, Slaven se odlučio za proširenje proizvodnje. Zbog toga je obitelji zasadila batat na više od hektar i pol površine. Ovaj put su dio presadnica kupili, a dio su sami uzgojili. Prve godine sadnice su kupili u Višnjevcu, kod tada najvećeg proizvođača batata u Hrvatskoj. Od tada do danas, u proteklih već šestu godinu, bitno su usavršili proizvodnju, nabavili nešto strojeva i proširili proizvodnju. Proizvodnja se od tih početaka do sada pokazala uspješnom. Puno su toga o proizvodnji batata naučili, kako kažu „u hodu“. Tako danas, na više od tri hektara zemlje, na dvije parcele, u Šandrovcu i Ravnešu, Sven Perec s obitelji, ima preko 50.000 sadnica batata. Lani su proizveli između 22 i 23 tone batata prve klase, a ove godine očekuju barem 40 tona batata prve klase, kaže Perec.

S plasmanom nema problema

-Mi svake godine posadimo sve više batata i prodamo ga, gotovo unaprijed. Ove godine smo već ugovorili 25 tona. Dakle, od ovih 40 očekivanih tona, već smo prodali 25 tona. Riječ je o distribucijskim centrima koji opskrbljuju trgovačke lance, kaže Perec.

-Batat je veoma tražen. Ljudi ga kupuju prije svega za razno razna jela. Naime dobar je i pečen i kao krepka juha, a dosta ga koriste sportaši i mame za malu djecu, kako zbog njegova slatkastog okusa, tako i zbog njegovih zdravstvenih, nutritivnih, vrijednosti. Batat ili slatki krumpir je korjenasto povrće, višegodišnja gomoljasta biljka, s jakom nutricionističkom vrijednošću. Koristi se u prehrani pet tisuća godina, a najčešće se priprema sladak gomolj prepun škroba.

Batat potječe iz tropskih šuma Južne Amerike. Uspijeva gotovo u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, u kojoj je, kao i u ostatku Europe sve popularniji u prehrani posljednjih desetak godina. Njegova konzumacija se preporučuje i osobama oboljelim od dijabetesa. Batat može ispuniti veliki dio svakodnevnih čovjekovih prehrambenih potreba. Nutritivno se sastoji od mnoštva ugljikohidrata, vitamina i minerala. Bogat je iznimno velikom količinom vitamina A. Preporučuje se u situacijama kada je potrebna pojačana kontrola tjelesne težine i šećera u krvi, kao zaštita od kardiovaskularnih bolesti, u prevenciji od raka s obzirom da je beta-karoten iz batata snažan antioksidans.

Zahtjevna proizvodnja

Iako tako možda ne izgleda, proizvodnja batata je zahtjevna. Ima puno ručnog rada oko sadnica, a najveći problem, od sadnje do vađenja batata je – trava. Ona se stalno mora vaditi, čupati, plijeviti.

-To je najveći problem, jer zbog velikih količina mineralnih gnojiva trava jako brzo raste i razvija svoj korijen puno brže nego što batat razvija svoj plod i to korijenje od korova zaguši gomoljasti razvoj stabljike. Kod prvih ovogodišnjih posađenih batata mi smo već plijevili travu ručno. To radimo par puta godišnje. Na žalost za međurednu travu nemamo mehanizaciju zato što se batat nalazi na uzdignutim gredicama, na kojima je folija i bilo kakvi malčeri ili nešto slično bi potrgali travu, ali i foliju, kaže Sven Perec.
Batat se može saditi čim prestane opasnost od mraza i sadi se sve do polovice lipnja. Perecovi su neki dan posadili zadnje ovogodišnje sadnice batata. Batat je spreman za vađenje otprilike 120 dana nakon sadnje. Naravno, to ovisi i od sorte njezine vegetacije. Perec ima četiri vrste batata.
Dio batata Sven Perec ima u ekološkoj proizvodnji. Ove godine dobit će i certifikat za eko proizvodnju. U maloprodaji cijena konvencionalnog batata je 10 kn, a onog iz ekološke proizvodnje 20 kuna.

S obzirom na proširenje proizvodnje, uz postojeće skladište, Perec planira raditi i novo. Zbog korone, spomenimo i to, bojeći se za sigurnost radnog mjesta, majka je Svena nagovorila da posadi i dinje i patliđane, pa će s ovog Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u prodaju stići i to povrće.