Kad već Bjelovarsko-bilogorska županija neće biti dio sjeverne Hrvatske u sljedećoj regionalnoj statističkoj podjeli na EU razini, na sjeveru je kada je u pitanju podjela vinskih regija. Naime, na sjednici Vlade u četvrtak prihvaćen je prijedlog zakona o vinskim regijama, pri čemu su iste podijeljene na četiri dijela : Slavoniju i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatsku Istru i Kvarner, Dalmaciju i Središnju bregovitu Hrvatsku. Nove regije, stoji u pojašnjenju prijedoga zakona, rezultat su prijedloga hrvatskih proizvođača.

Struka odredila regije

– U sklopu osmišljavanja posebnog identiteta hrvatskih vina prema zahtjevima udruženja proizvođača vina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori izrađena je marketinška studija u sklopu koje je osmišljen marketinški pristup u sklopu koncepta „vina Croatia – vina mosaica“, a u sklopu toga i četiri hrvatske vinske regije. Uz sve moguće dvojbe oko naziva regije Bregovita Hrvatska prihvaćen je prijedlog proizvođača i dodana je riječ „Središnja“ kako bi se do sada neuvriježeni i nepoznati naziv ipak donekle položajno odredio, a da se pri tome ne mijenja originalni marketinški pristup – stoji u pojašnjenju. Iz same Udruge Vina Croatia Središnju bregovitu regiju opisuju kao regiju koja obuhvaća centralni i sjeverozapadni dio, odnosno regiju Zapadna kontinentalna Hrvatska s ukupno pet vinogradarskih podregija.

– To je tipično kontinentalno vinogradarsko područje, pa sukladno tome nalazimo i vina takvih karakteristika – većinom su bijela, naglašene svježine i voćnosti. Vinova loza se ovdje tradicionalno uzgaja, još od Rimskog carstva. Kroz povijest, a i danas predstavlja važnu poljoprivrednu kulturu – poručuju iz Vina Croatia. Dodaju i kako su vinogradi Središnje Bregovite Hrvatske smješteni na povišenim terenima, a to su obronci planina i nižeg gorja, koji na svojim južnim padinama imaju izvrsne uvjete za proizvodnju visokokvalitetnog grožđa. Vinogradi se, ističu, penju i iznad 400 m nadmorske visine, u ponekim slučajevima su jako strmi, ali prevladavaju pitomi, blago nagnuti brežuljci.

Kraljica Graševina

Najviše je vinograda u Zagorju i Međimurju, te na Plešivici, a cijelo područje karakteriziraju bijela vina, u pravilu svježa i lagana, vrlo lijepih cvjetnih i voćnih aroma. Što se pak sorti tiče, najvažnija je Graševina, u većoj mjeri nalazimo još i Chardonnay, Pinote (bijeli, sivi i crni) te Rizling rajnski. U mnogim vinogradima se uzgajaju i Sauvignon bijeli, Traminac, Frankovka, Silvanac zeleni, te autohtoni Škrlet i Moslavac. Od internacionalnih sorata važni su još Portugizac, a posljednjih godina Merlot, Cabernet sauvignon i Syrah.