Klimatski čudnovata godina dobrano je pomrsila račune brojnim ratarima koji ne pamte ovako neizvjesnu žetvu. Osim što se istovremeno skidaju usjevi ječma, uljane repice i pšenice, za što je potrebna dobra organizacija, i nestabilno vrijeme sa čestim kišama dodatno otežava žetvu.

-U normalnim godinama žetva bi se već privodila kraju, a ove smo godine tek na početku. Razlog otežanoj žetvi su nepovoljne vrijeme prilike s čestim ljetnim pljuskovima tako da smo do sada od ukupno 66 hektara zasijanih uljanom repicom uspjeli požeti svega 10 hektara, a od 172 hektara sjemenske pšenice skinuli smo samo 50 hektara – pojašnjava tehnolog Poljoprivredne zadruge Velika Pisanica, Dejan Mendaš.

Prinosi relativno dobri, kvaliteta šarolika

Hoće i kada s obzirom na i dalje nepovoljnu vremensku prognozu uspjeti požeti svu ovogodišnju ljetinu ostaje neizvjesno što znači da će i planirani prihodi izostati.

Prinosi su s obzirom na nepovoljnu godinu relativno dobri i kreću nešto iznad tri tone po hektaru za uljanu repicu, a što se tiče pšenice njezini prinosi su dosegnuli sedam tona po hektaru. Kad je riječ o kvaliteti, hektolitri su realativno niski i padaju sa svakom novom kišom što će utjecati na smanjenje cijene koja se ove godine formira na osnovu četiri parametra – podsjeća naš sugovornik.

Mršava zarada za proizvođače

Naime, Poljoprivredna zadruga Velika Pisanica rasplaže s gotovo 500 hektara poljoprivrednog zemljišta i bavi se ratarskom proizvodnjom od koje žive. Ubrajaju se u jednu od najstarijih Poljoprivrednih zadruga na našem području, osnovanu davne 1945. godine, koja je unatoč brojnim nedaćama koje tište primarnu poljoprivrednu proizvodnju, uspjela opstati.

Jedna smo od rijetkih poljoprivrednih zadruga koja je uspjela opstati na tržištu. Uvijek smo se držali struke, ulagali u kvalitetu i zajedno s našim kooperantima dijelili koliko smo imali. Otkako je tržište globalizrano, a cijene se formiranju u skladu s okruženjem nije jednostavno, no borimo se. U cijeloj toj situaciji moram priznati da nema poticaja teško bi opstali jer su otkupne cijene ratarskih kultura sve niže – kazao je upravitelj Poljoprivredne zadruge Velika Pisanica, Anto Marušić koji još razmišlja kako se ove godine uklopiti u nova pravila otkupa i prodaje žitarica.

Naime, zadruga raspolaže s vlastitim silosom i svake godine otkupi oko 300 tona žita. Iako je riječ o malim količinama, otkup za sve ove godine mora se obaviti po strogo utvrđenim pravilima igre koja ne idu na ruku ratarima, posebno u ovoj za proizvodnju zahtjevnoj godini.

Cijena ovisi o kvaliteti

Naravno da ćemo ići s primjenom Pravilnika po kojem će se pšenica otkupljivati na osnovu kvalitete. Iako se cijena i ranijih godina ovisila o hektolitarksoj težini, postotku vlage i primjesama, uvrštavanje novog parametra odnosno proteina dodatno će, posebno u ovoj zahtjevnoj godini, utjecati na smanjenje cijene pa mi se čini da proizvođači neće biti najzadovoljni. Mi smo mali otkupljivači, godišnje otkupimo oko 30 vagona pšenice, a da bi to sve napravili u skladu s novim Pravilnikom vjerujem da ćemo uslužno tražiti analizu proteina jer nam se ne isplati kupovati skup uređaj za analizu budući da otkupljujemo male količine.

Vjerujem da će se dobar dio proizvođača pa i mi odlučiti za pohranu pšenice i čekanje povoljnog trenutka za njezinu prodaju – kratko je prokomentirao upravitelj Poljoprivredne zadruge Velika Pisanica, nadajući se da će ostatak godine biti povoljniji, ponajprije za kukuruz koji je najzastupljenija ratarska kultura u strukturi sjetve pisaničke zadruge.