BJELOVAR – Urbana jezgra niti je dovoljno velika, niti ima dovoljan broj stanovnika koji bi opravdao uvođenje klasičnog javnog prijevoza, jedan je od zaključaka stručnjaka Prometnog fakulteta Zagreb koji su za potrebe bjelovarske gradske uprave izradili plan održive mobilnosti, vjerojatno najznačajniji i najdetaljniji strateški dokument koji će nedvojbeno imati veliki utjecaj na prometnu budućnost Bjelovara.

No, to što je centar grada premali i nedovoljno naseljen za klasični javni prijevoz, ne znači da nije potreban!

Javni prijevoz trebao bi služiti kao jedan od načina povezivanja prigradskih naselja s centrom grada. Na taj način smanjio bi se pritisak osobnih vozila na središte grada i povećala mobilnost stanovnika koji ne posjeduju osobni automobil, osobito djece i starijih osoba.

U zamjenu za gradski prijevoz trenutno se koristi međugradski autobusni i donekle prijevoz vlakom. Prijevoz putnika obavljaju i taksisti, a trenutno je izdano 30 dozvola za 15 taksi vozila. Prema procjenama autora Plana, maksimalni broj potencijalnih korisnika javnog prijevoza je 6.800 osoba, a ta vrsta prijevoza odvijala bi se na sedam linija: Rajić – Prgomelje – Gudovac – Kolodvor – Sjever (oko 1.000 putnika), Gornje Plavnice – Sjever – Kolodvor (oko 500 putnika), Klokočevac – Kolodvor – Ždralovi – Prespa – Ciglena (oko 1.800 putnika), Letičani – Purićani – Sjever – Kolodvor (oko 500 putnika), Malo Korenovo – Brezovac – Jug – Kolodvor – Sjever – Gornje Plavnice – Zapad (oko 1.500 putnika), Obrovnica – Galovac – Novi Pavljani – Brezovac – Industrijska zona Istok – Kolodvor (oko 500 putnika), Tomaš – Prokljuvani – Novoseljani – Kolodvor (oko 1.000 putanika).

Vozni red, napominju autori, morao bi se koncipirati prema potrebama školske djece i radno aktivnog stanovništva. Najveći broj polazaka trebao bi biti u jutarnjem (prije početka radnog vremena, prije početka škole), ranopopodnevnom (završetak škole) te popodnevnom periodu (završetak radnog vremena, izvan nastavne aktivnosti).

Kao svojevrsni dodatak javnom prijevozu, autori spominju mikro-prijevoz, odnosno prijevoz za poziv. Karakterizira ga korisnički usmjeren način javnog prijevoza s fleksibilnom rutom i primjenom malih ili srednjih vozila koja prijevoz obavljaju u skladu s potrebama putnika, a ne prema određenom voznom redu. Vrijedi napomenuti i kako Mikro prijevoz u Bjelovaru postoji već odavno, a riječ je uglavnom o taksi-kombijima koji su svojedobno bili na nišanu raznih inspekcijskih službi. No, u Planu povećanja mobilnosti njihova je uloga pozitivno prepoznata, a to bi moglo dovesti i do kvalitetnije suradnje između gradske uprave i prijevoznika. Kao potencijalna naselja u kojima su potrebe za prigradskim javnim prijevozom premale, a bile bi dovoljne za mikro prijevoz, spominju se Veliko Korenovo, Stančići, Breza, Kokinac i Patkovac.