Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, upravitelji zgrada trebali su provesti etažiranje, odnosno uspostavljanje vlasništva na suvlasničkom dijelu nekretnine i upisati zgradu i njene dijelove u zemljišne knjige do 31. prosinca 2015. No, u Bjelovaru, kao i većini drugih gradova, ovaj postupak još nije završen, premda je prema nekim statističkim podacima ovaj posao u našem gradu već daleko odmakao. Prema riječima Ivice Savića iz tvrtke Metra d.o.o., koja je najzastupljenija u obavljanju ove poprilično složene procedure, etažiranje je započelo još 2000. i do 2012. su godišnje rađena prosječno četiri etažiranja, da bi se kasnije njihov broj povećao na 15 do 20 postupaka.
Dio posla obavljen ali…
-U tom broju se nalaze manji višestambeni objekti, ali i veće stambene zgrade, poput onih u Naselju kralja Zvonimira, Ulici Mate Lovraka, kompleksa zgrada u Franjevačkoj i Mihanovićevoj, Matice hrvatske, Trgu hrvatskih branitelja i drugih. Pri tome naša tvrtka obavlja cjelokupni postupak etažiranja, od formiranja građevinske čestice pod stambenom zgradom, njezinog upisa u katastar i zemljišnu knjigu, ishođenja uporabne dozvole ili legalizacije objekta, uključujući i sve ostalo predviđeno procedurom. Cijena etažiranja iznosi 15 kuna po četvornom metru, a taj se novac najčešće izdvaja iz stambene pričuve – kaže Savić.
Ali, pitanje je što s preostalim zgradama koje još uvijek nisu etažirane, a stanari strahuju kako će teško naći kupca ili neće moći prodati stan. Razloga za zabrinutost nema, s obzirom da je država prije 15-ak godina radila knjigu položajnih ugovora, što se u praksi vrednuje kao „polugruntovni“ izvadak, ali se i u tom dijelu pojavljuju problemi.
Pitanje vlasništva
-Često u pojedinim zgradama zatičemo stanove u vertikalama koji imaju različite ugovore jer su mjerenja rađena tijekom projektiranja, a ne nakon izgradnje, zbog čega su „kvadrati“ netočni ili nisu evidentirani podrumi. Istodobno, pojedini stanari nisu upisali stanove u knjigu položajnih ugovora i samim time ih nema ni u gruntovnici, bez čega je nemoguće napraviti etažiranje – dodaje Savić.
Uz to, praktična primjena zakona često je usporena i zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa kao što je slučaj sa zgradom u Ulici Ivana Viteza Trnskog, tzv. „Koestlinovom“ zgradom. Naime, gruntovni vlasnici zemljišta su Grad Bjelovar, ali i Koestlin, pa će do rješenja ove zavrzlame etažiranje, unatoč zahtjevu upravitelja i stanara, još pričekati.
