Premda statistika ukazuje kako građevinarstvo nakon nekoliko sušnih godina ponovo kreće uzlaznom poslovnom putanjom, što potkrepljuje i sve veća potražnja za radnicima, podaci vrijede tek za gradnju poslovnih i drugih sličnih objekata. Ako bi pak angažman dijela bjelovarske građevinske operative stavili u okvir gradnje novih stanova rezultat bi uz jednu iznimku bio – nula. Trenutno u Bjelovaru, u samoj gradskoj jezgri na uglu Ulice Matice hrvatske i Gundulićeve, počinje gradnja samo jednog objekta sa 14 stanova, čiji je investitor bjelovarski Arting.

 Manjak stanova

-Gradska stvarnost stanogradnje može se sažeti u dvije činjenice. Prva je kako ima interesa za kupnju stanova koji moraju zadovoljavati više standarde od neke dosadašnje konfekcijske gradnje jer se susrećemo i s novom vrstom kupaca. To su oni koji su dobar dio života radili u inozemstvu i mirne godine žele provesti u kvalitetnijem stanu od našeg prosjeka, što smo i mi željeli postići. Druga je činjenica da tempo i potrebu gradnje stanova određuje gospodarstvo koje na lokalnoj razini još uvijek nije u poziciji pokretača brže izgradnje. Trenutno u Bjelovaru nema novih stanova ili ih je malo, i to pretežito na perifernim lokacijama. Ali, to je još uvijek skromnija brojka od one iz, primjerice, 80-ih godina u kojima je Tehnogradnja godišnje gradila 200 stanova. Od tog vremena se mnogo toga promijenilo u ukusu kupaca koji danas traže stanove nekadašnjih standarda prema kojima, između ostalog, trosobni stan nije površinom manji od 70 kvadrata – kaže Gezi.

Prosječna cijena novih stanova iznosi nešto više od 1300 eura “po kvadratu” što ozbiljni bjelovarski investitori drže donjom granicom isplativosti u “poštenoj izgradnji”.

Donja granica isplativosti

-Teško je izgraditi stan ispod te cijene ako se uračunaju svi troškovi kupovine zemljišta, plaćanja komunalnog sustava i gradnja, premda ima i nižih ponuda koje su uglavnom uvjetovane nižim standardom opreme ili same lokacije. Dio nešto većeg zanimanja za stanove, koje je ipak u odnosu na primjerice 2007. godinu dvostruko manje, valja pripisati i dijelu građana koji se žele riješiti velikih obiteljskih kuća zbog njihova skupog održavanja jer se kupnjom stana dugoročno rješavaju ulaganja u održavanje – tvrdi Gezi dodajući kako idućih godina ipak valja očekivati postupan uzlet bjelovarske stanogradnje. Sličnog je mišljenja i poznati bjelovarski građevinski poduzetnik Ivan Lovrić koji navodi još jedan razlog zastoja stanogradnje upirući prstom u banke.

-Većina njih nije zainteresirana za investicijske kredite, a malo je poduzetnika koji mogu uložiti između 300 i 400 tisuća eura u izgradnju objekta sa šest stanova da bi im se uloženo vratilo za nešto više od godinu dana i pri tom zaradili 15 posto. O tome naše financijske institucije uopće ne razmišljaju, a ukoliko se i u ovom dijelu poticanja stanogradnje ne promijeni dosadašnji odnos, u Bjelovaru ćemo još dugo čekati na ozbiljniju izgradnju novih stanova – uvjeren je Lovrić.