Sa zaustavljanjem sezone gripe i drugih virusnih infekcija dišnih puteva, odnosno dolaskom proljetnih, sunčanih i toplih dana, započinje sezona alergija. Naime, zbog visoke koncentracije peludnih zrnaca u zraku, uslijed cvjetanja biljaka, u ovo doba godine, izražena je peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis. Riječ je o sezonskoj alergijskoj bolesti gornjih dišnih puteva koja je ujedno i najčešći oblik alergijske reakcije. No ove godine se javlja dodatno pitanje, a to je razlikovanje proljetne alergije od simptoma COVID 19 zbog čega je važno znati prepoznati simptome alergija te uočiti njihove sličnosti i razlike sa simptomima uzrokovanim koronavirusom. Glavni upozoravajući znaci zaraze koronavirusom su vrućica, suhi kašalj, teškoće s disanjem, kratak dah, grlobolja, umor, probavne smetnje kao što su mučnina ili dijareja, a ove simptome ponekad može pratiti i curenje iz nosa. S druge strane, kod alergija naše tijelo pretjerano reagira na pelud te dolazi do alergijske reakcije na koju upućuje curenje nosa, suhi, nadražujući kašalj, upaljene oči i svrbež, začepljen nos, kihanje.

Pelud je snažan alergen

-Pelud je jedan od najsnažnijih prirodnih alergena današnjice te ujedno najčešći uzrok alergijskih bolesti dišnog sustava. One se javljaju sezonski u doba cvatnje alergenih biljaka. U Hrvatskoj je od alergijskog rinitisa ugroženo 15 do 25 posto populacije – kaže Ljiljana Jarčov, diplomirana inženjerka biotehnologije iz Službe za zdravstvenu ekologiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo. Pojašnjava kako peludne alergije u našim krajevima traju od veljače pa sve do kraja listopada. Naime, pelud je podijeljena u tri različite skupine, to su peludi drveća, trava i korova, a svaka od te tri skupine alergičarima uzrokuje probleme u drugo doba godine.

-Za Bjelovar smo radili peludne kalendare i pokazalo se da je Bjelovar po sastavu peludi vrlo sličan ostatku kontinentalne Hrvatske. U rano proljeće imamo polinaciju peludi drveća kao što su lijeska, joha, breza, grab, hrast. Nakon toga slijede peludi trava pa tako njihovu visoku koncentraciju imamo tijekom svibnja i lipnja, a od kraja srpnja te kroz kolovoz i rujan najizraženija je koncentracija peludi ambrozije – ističe Jarčov. No iako je sezona alergija u našim krajevima vrlo duga, a svako doba godine donosi probleme uzrokovane drugim peludnim zrncima, mjerenja su pokazala kako dva puta u godini alergičari osjećaju najviše tegoba budući da su baš tada i koncentracije peludi najviše.

Najteže u travnju

-Prema našim mjerenjima, a više od deset godina smo radili mjerenja koncentracije peludi, vrhunac sezone je u travnju kada cvate pelud drveća te kolovozu kada je visoka koncentracija korova ambrozije – otkriva Jarčov dodajući kako koncentracija peludi u zraku ponajprije ovisi o vremenu. Tako je za vrijeme sunčanih i vjetrovitih dana koncentracija peludi puno viša jer ga vjetar raznosi. S druge strane, za kišnih dana, koncentracija je smanjena. Upravo zato alergičari pomno prate vremenske prilike ne bi li si olakšali simptome.

-Prije svega, alergičari trebaju pratiti alergijske semafore kako bi znali što u određenom trenutku cvate. Drugi savjet je da izbjegavaju boravak na otvorenom u vrijeme sunčanih i vjetrovitih dana te da izlaze nakon kiša kada je manja koncentracija peludi. Kada dođu svojim kućama, svakako trebaju skinuti odjeću u kojoj su bili vani, istuširati se i oprati kosu kako bi skinuli pelud koju su sa sobom donijeli svojim kućama. Također, izuzetno je važno da uzimaju propisanu terapiju – savjetuje Jarčov.