Bjelovarsko-bilogorska županija već četiri godine zaredom u samom je državnom vrhu prema porastu BDP-a, ključnog ekonomskog pokazatelja. To je ujedno i najbolji pokazatelj da se rast u ovom kraju ne događa slučajno, nego je riječ o pravilu. Ekonomski pokazatelji u 2018. godini pokazuju da trendovi ne jenjavaju, nego upravo suprotno – broj zaposlenih samo u periodu od 2017. do 2018. godine povećan je za gotovo tisuću osoba, masa plaća veća je 14 posto, a investicije poduzetnika povećane su čak 2,3 puta u odnosu na godinu ranije. Sve su to komponente od kojih se sastoji BDP, pa je za pretpostaviti da će Bjelovarsko-bilogorska županija i ove godine zadržati svoje mjesto pri državnom vrhu po porastu BPD-a. Ipak, župan Damir Bajs „ne spava na lovorikama”. Poručuje da smo na dobrom putu, ali i da taj put još uvijek nije blizu završetka. U razgovoru koji smo vodili povodom Dana županije koji će se obilježiti ovog petka, 7. lipnja svečanom sjednicom Skupštine, a službeni datum je 8. lipnja, župan je istaknuo ono što Županija čini kako bi osigurala kvalitetniji život svojim stanovnicima, ali i određene izazove koji su pred nama.

Krenimo od prometne infrastrukture. Često napominjete da je Bjelovarsko-bilogorska županija u prometnoj izolaciji. Hoće li se tu što promijeniti u skorije vrijeme?

– Na žalost, Bjelovarsko-bilogorska županija jedna je od dvije županije u kojoj ne postoji niti jedan kilometar brze ceste. Brza cesta potrebna nam je prvenstveno radi sigurnijeg putovanja naših građana, ali i zbog daljnjeg jačanja gospodarstva. Prvo pitanje svakog potencijalnog investitora glasi koliko ste udaljeni od brze ceste. Tek nakon odgovora na to pitanje govori se o cijeni zemljišta i ostalim uvjetima, poticajima i slično. Kada im kažem da smo od brze ceste udaljeni 17 kilometara, oni pitaju kada će biti tih 17 kilometara izgrađeno, a ja to ne znam jer Hrvatske ceste nisu dale datum. Novac je osiguran u državnom proračunu, ministar prometa Oleg Butković najavio je da bi ove godine trebala početi izgradnja prvih pet kilometara, ali iz Hrvatskih cesta nismo dobili nikakve konkretne datume i rokove za gradnju ceste do Bjelovara. Izgradnja brze ceste apsolutno je najveći prioritet i najveća potreba. Nemam ništa protiv toga što se gradi brza cesta do Dubrovnika, ali apsurdno je da će više vremena proći da se izgradi brza cesta do Bjelovara, nego brza cesta do Dubrovnika. Brza cesta od Zagreba do Bjelovara predviđena je još prije 60 godina, a još uvijek nije dovršena. Ona nam je potrebna kako bismo imali minimum konkurentnosti u odnosu na ostale županije i nužna je za privlačenje greenfield investicija. Naši poduzetnici su jako puno ulagali posljednjih godina i hvala im na tome. No, te investicije imaju svoje limite i sada, za daljnji gospodarski iskorak, potrebni su nam novi investitori. Za taj iskorak neophodna nam je brza cesta.

Kako stojimo s izgradnjom pruge Sv. Ivan Žabno – Gradec?

– Drago mi je što mogu reći da su ti radovi pri kraju. Kada smo kao Županija prije 20 godina osnovali Povjerenstvo za izgradnju pruge Sv. Ivan Žabno – Gradec, doista nisam očekivao da će taj posao potrajati toliko dugo. Županija je u tom projektu otkupila zemljište i ishodila građevinske dozvole, bez obzira što niti jedan metar pruge ne prolazi kroz Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Tako dovršen projekt predali smo HŽ Infrastrukturi koja ga je realizirala uz pomoć EU fondova. Pruga Sv. Ivan Žabno – Gradec prva je pruga koja se u Hrvatskoj počela graditi nakon 50-godišnje stanke i očekujem da će prvi vlakovi njome prometovati prije kraja ove godine.

Hoće li biti uvedene dodatne linije prema Zagrebu, sadašnji vozni red ne vrvi linijama?

– Naš je krajnji cilj da iz Bjelovara prema Zagrebu vlakovi kreću svakih sat vremena. Tada bismo mogli reći da je Bjelovar predgrađe Zagreba i tada bi Bjelovarčani mnogo lakše putovati do Zagreba, ali i Zagrepčani do Bjelovara. To će biti moguće tek nakon dovršetka radova na dionici Dugo Selo – Križevci gdje se gradi novi kolosijek. No, i prije nego što ti radovi budu dovršeni, moguće je uvesti nove linije prema Zagrebu i nazad i zbog toga smo osnovali zajedničko povjerenstvo s HŽ putničkim prijevozom. Cilj toga povjerenstva je kvalitetno pripremiti novi vozni red na relaciji Bjelovar – Zagreb. Mislim da će svi naši ljudi koji putuju vlakom biti ugodno iznenađeni. Kada se dovrše radovi na relaciji Dugo Selo – Križevci, vlakom će se od Bjelovara do Zagreba putovati 55 minuta i to će biti veliki iskorak.

Navodno se čak uspio izgraditi i onaj „slijepi kolosijek”, pa do Zagreba ipak neće trebati presjedati?

– To je točno. Taj spoj je izgrađen i drago mi je što nas se poslušalo kada smo govorili da je to nužno i neophodno, iako je bilo i onih koji su tvrdili da se to ne može napraviti. Moram reći, kada govorimo o željeznici, i da se vlak vratio i u Daruvar.

Prema prvim podacima, gospodarski rast nastavljen je i prošle godine. Je li to održivo?

– Gospodarski rast bilježimo od 2014. godine, a Bjelovarsko-bilogorska županija posljednje četiri godine druga je u Hrvatskoj po porastu BDP-a, odmah nakon Krapinsko-zagorske županije. Ostvarili smo rast od 12,5 posto, dvostruko više od državnog prosjeka. Prema prvim pokazateljima, svi pozitivni gospodarski trendovi nastavljeni su prošle godine, a čak su i dodatno porasli. Najvažniji pokazatelj, a to je rast broja zaposlenih, bilježi povećanje sa 700 na gotovo tisuću novih zaposlenih u 2018. godini. Masa plaća veća je 14 posto, a to pak znači da je 14 posto više novca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Dobih županijskih poduzetnika veća je deset posto, ostvareno je povećanje izvoza, a ostvaren je i veliki rast investicija koje su lani bile veće od 400 milijuna kuna, i to samo u privatnom sektoru.

Jeste li zadovoljni tim pokazateljima?

– Imamo razloga za optimizam jer 2014. godine mi smo bili na državnom dnu, a sada više nismo. Bitno je istaknuti da iz godine u godinu rastemo, dakle, to nije slučajnost ili sreća, nego rezultat rada i dalje ćemo ustrajati na tome jer će nam trebati još nekoliko godina da dođemo do sredine državne ljestvice jer smo tijekom globalne krive imali jako velik pad, najveći u državi. Bez obzira na dobre gospodarske rezultate, mi još uvijek nismo dosegli 2008. godinu. Pred nama je još uvijek mnogo posla. Naš je najveći izazov zaustavljanje negativnih demografskih pokazatelja. Konkretno, riječ je o trendu iseljavanja koji vlada u čitavoj Hrvatskoj, pa tako i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i od toga ne treba bježati niti to treba tajiti.

Gdje je mjesto Bjelovarsko-bilogorska županije na nacionalnoj ljestvici demografije?

– Što se iseljavanja tiče, mi smo 16. do 20. županija, dakle, tu smo pri državnom dnu. Međutim, želimo zaustaviti taj trend i radimo na tome da žiteljima Bjelovarsko-bilogorske županije osiguramo dovoljno kvalitetne uvjete za život da ne moraju iseljavati.

Pretpostavljam da tu mislite na iskorištavanje prilika koje pružaju EU fondovi?

– Europski fondovi pružaju nam priliku za poboljšanje standarda i mi smo to odlučili iskoristiti. Mi u ovom trenutku imamo pola milijarde kuna vrijedne projekte čija je realizacija u tijeku. Prije nego što sam postao župan, Bjelovarsko-bilogorska županija nije imala nijedan projekt u realizaciji i bili smo na državnom začelju.

Pojedinačno najveći svakako je izgradnja nove zgrade Opće bolnice u Bjelovaru. U kojoj je fazi taj projekt?

– Nova bjelovarska bolnica trenutno je najveći projekt visokogradnje u Hrvatskoj i tek treća bolnica u Hrvatskoj koja će se početi graditi, a to su činjenice koje govore o tome koliko je kompleksan taj projekt. U tijeku je postupak javne nabave, sada smo u fazi javnog natječaja za odabir izvođača radova, treba reći da je taj projekt vrijedan 160 milijuna kuna i da su osigurana sredstava za realizaciju. Dio dolazi iz EU fondova, a dio iz kreditnog zaduženja Opće bolnice za što ima potporu Bjelovarsko-bilogorska županija. Bjelovarska bolnica počela se graditi u 19. stoljeću, a imamo i niz montažnih objekata. Izgradnjom nove zgrade objedinit će se sve kirurške djelatnosti, a tu će biti i moderna i opremljena dnevna bolnica. Na taj način uvest ćemo bolnicu iz 19. u 21. stoljeće i pružiti viši standard za 130 tisuća pacijenata koji gravitiraju bjelovarskoj bolnici.

Mnoge bolnice muku muče s pronalaskom liječnika i medicinskog osoblja. Može se Bjelovarsko-bilogorskoj županiji dogoditi crni scenarij da imamo novu bolnicu, ali u njoj nitko ne radi jer su liječnici otišli u inozemstvo ili u Zagreb?

– U čitavoj Hrvatskoj postoji problem s pronalaskom liječnika i medicinskoj osoblja i iz tog razloga mi smo, uz veliku pomoć struke, pronašli način na koji smo uspjeli motivirati bjelovarske liječnike i medicinsko osoblje da ostanu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, odnosno da dođu raditi u Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Bjelovarsko-bilogorska županija na neki način „probila je led” tim mjerama? – Točno je da je Bjelovarsko-bilogorska županija prva u Hrvatskoj uvela set trajnih mjera. Mi smo u sljedeće tri godine osigurali po milijun kuna godišnje, a naš natječaj stalno je otvoren. Dakle, oni koji ispunjavaju uvjete, mogu se prijaviti u bilo kojem trenutku. Do sada je ugovore potpisalo 67 liječnika i medicinskog osoblja, a riječ je o tri različite potpore koje iznose i do 20 tisuća kuna po korisniku. Trošak Županije je i do 40 tisuća kuna jer plaćamo doprinose, poreze i ostale troškove. Konkretno, Županija sufinancira otplatu stambenih kredita, pokriva troškove podstanarstva i plaća troškove edukacije.

Kad smo već edukacije, čini se da su od EU fondova, čini se da su upravo škole najveći dobitnici?

– Za to je bila ključna energetska obnova. Bjelovarsko-bilogorska županija druga je u Hrvatskoj, odmah iza Osječko-baranjske županije, po povlačenju novca iz EU fondova za energetsku obnovu. Pri tomu, najviše takvih projekata je u školstvu, iako ih je bilo i u zdravstvu, poput energetske obnove bjelovarske bolnice, ambulanti diljem županije i bjelovarskog Doma za starije osobe. Što se tiče školstva, 44 školske zgrade su u projektu energetske obnove i rezultati su sve vidljiviji. Sve su to projekti, a tu treba spomenuti i Medicinsku školu Bjelovar koja postaje Centar kompetencija uz ulaganje od, kada se sve zbroji, i do 50 milijuna kuna, kojima nastojimo zaustaviti trend iseljavanja. Spomenut ću i Centre izvrsnosti, jer smo jedna od rijetkih županija koja njeguje izvrsnost. Što se tiče školstva, treba reći i da planiramo dovršetak školsko-sportskih dvorana u Hercegovcu i Velikoj Pisanici.

Kada ste ponovno postali župan, najavili ste da ćete ucrtati Bjelovarsko-bilogorsku županiju na kartu Hrvatske, jeste li u tome uspjeli?

-Županija jest na karti, ali će trebati vremena da bude ucrtana na pravi način. Na toj ljestvici naša županija je na pravom putu da postane „zlatna sredina”. Sami smo se pokrenuli, počeli smo se vraćati i to su mnogi prepoznali. Prije šest godina Bjelovarsko-bilogorska županija bila je zadnja u Hrvatskoj po povlačenju novca iz EU fondova, danas smo blizu vrha. No, za daljnji iskorak neophodan nam je izlazak iz prometne izolacije.

Iako nam nedostaje greenfield investicija, možemo se pohvaliti ulaganjem u izvore obnovljive energije. Je li to slučajnost?

-Naravno da nije. Ulaganja u izvore obnovljive energije odlučili smo privući izmjenama Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije. Naime, u drugim županijama ta su ulaganja ograničena na snagu od jednog megavata. Ako, dakle, želite izgraditi bioelektranu snage pet megavata, za svaki megavat prolazite istu proceduru, a to vam oduzima i vrijeme i novac. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ograničenje je postavljeno na 20 megavata i to su investitori prepoznali i pozdravili. Olakšali smo im i ubrzali proceduru ishođenja građevinskih dozvola. Rezultat je, među ostalim, bioelektrana vrijedna 250 milijuna kuna u Grubišnom Polju i prva geotermalna elektrana u Cigleni pored Bjelovara.

U kojoj je fazi projekt izgradnje nove bjelovarske Glazbene škole?

-Bjelovarska Glazbena škola ima jedan mnogo veći značaj od samog Bjelovara, a rekao bih i Bjelovarsko-bilogorske županije. Glazbena škola je više od škole, to je institucija od značenja za čitavu Hrvatsku, to je škola koja ima izvrsne učenike i izvrsne profesore i na nama je da im omogućimo novi standard. Glazbena škola je u projektiranju, nakon čega slijedi raspisivanje natječaja.