Gudovac će sljedećeg tjedna ponovno postati poljoprivredni centar Hrvatske na tri dana, i to zahvaljujući 27. Međunarodnom bjelovarskom sajmu, najvećoj hrvatskoj, a sve više i regionalnoj poljoprivrednoj manifestaciji. Svi izložbeni prostori su rasprodani, broj izlagača zadržan je za „standardnih” 500-tinjak jer na prostoru Bjelovarskog sajma naprosto više nema dovoljno mjesta. No, i to bi se uskoro moglo promijeniti, jer Uprava Bjelovarskog sajma ima pripremljene projekte ukupne vrijednosti od 19 milijuna kuna, među kojima je i preuređenje jedne od postojećih hala u modernu, grijanu halu koja bi omogućila čak tri tisuće četvornih metara novog, natkrivenog i grijanog prostora.

Najveća posebnost Jesenskog sajma svakako je Državna stočarska izložba koja se održava 27. godinu za redom, što je velika čast, ali i obaveza, ističe Davorin Posavac, direktor tvrtke.

BJ: Što nas očekuje idućeg vikenda u Gudovcu?

– Očekuje nas 27. Međunarodni bjelovarski sajam, najstarija sajamska manifestacija u Hrvatskoj nema nijedne s dužom tradicijom i sama manifestacija to mora opravdati. Perjanica ove manifestacije je Državna stočarska izložba na kojoj se predstavlja nacionalno blago Hrvatske. Mislim da je Ministarstvo poljoprivrede, a oni su i pokrovitelji te izložbe, izuzetno zahvalno Sajmu što održavamo već 27 godina zaredom takvu izložbu. Čak i na europskoj razini, kada govorimo o najznačajnijim sajmovima, to su upravo oni koji imaju državne izložbe stoke.

BJ: Zašto je tomu tako, zašto nemamo više izložbi stoke u Hrvatskoj?

– Organizacija takvog događaja dosta je zahtjevna i izazovna. Mi moramo osigurati najbolje moguće uvjete za farmere i njihovo blago. To su najbolje životinje u Hrvatskoj i one uglavnom žive u modernim štalama i objektima. Mi im ovdje tijekom ta tri dana moramo osigurati jednake uvjete kakve imaju doma. Jednako tako, moramo osigurati prijevoz, sve stručne službe, hranu i sve ostalo. Štale moraju biti čiste, okrečene i ispunjavati sve uvjete Veterinarske inspekcije, kao da otvarate restoran. S druge strane, moramo osigurati uvjete da izložba bude na visokom nivou što se tiče prezentacije i ugođaja. U Aukcijskoj dvorani je posebna piljevina da grla ne pikaju papci. Sve u svemu, riječ o logistički dosta zahtjevnom poslu čije pripreme počinju mjesecima ranije.

BJ: Uz Državnu stočarsku izložbu, Jesenski sajam poznat je i po poljoprivrednoj mehanizaciji, kao i brojnim edukacijama. No, posljednjih godina uvode se i neke nove izložbe koje dopunjuju sadržaj?

– Točno je, uveli smo popratne sajmove s tematikom koja se naslanja na poljoprivredu. S obzirom da imamo jako veliki broj obiteljskih posjeta, smatrali smo da postoji prostor za održavanje sajma hortikulture koji će biti zanimljiv onim posjetiteljima kojima poljoprivreda možda i nije na prvom mjestu. Nadalje, tu je i sajam grijanja i obnovljivih izvora energije „Peti element” koji je, siguran sam, poljoprivrednicima izuzetno zanimljiv jer nudi nove tehnologije. Ovdje se mogu upoznati s rješenjima ne samo za, primjerice, iskorištavanje solarne energije, već i s onima vezanima uz očitavanje podataka iz tla, praćenja usjeva dronom i slično. Kao što postoji koncept „pametnih kuća”, tako postoje i „pametne farme” i to je svakako nešto za čim postoji potreba. Uz poljoprivredu se, naravno, veže i građevinska industrija pa je tako i logična komponenta sajam građevinske i komunalne opreme. Kao i svaki puta, bit će dosta toga što će po prvi puta biti prezentirano u Hrvatskoj, ne samo u segmentu poljoprivredne mehanizacije, već i u ostalim spomenutim segmentima.

BJ: Kako stojimo s izlagačima?

– Interes je tradicionalno velik, sve izložbene površine su rasprodane. Očekujemo 500-tinjak izlagača iz svih krajeva Hrvatske, ali i Slovenije, Poljske, Italije, Srbija, Njemačke, Austrije, BiH, Mađarske, Češke, Danske i Nizozemske.

BJ: Znači, interes izlagača veći je od ponuđenih površina?

– Da. Zbog toga smo odlučili na samom ulazu na sajam postaviti šator veličine 500-tinjak četvornih metara koji će nam služiti kao izložbeni prostor, ali i kao prostor za svečano otvorenje. Moram reći da je mi je drago što će u tom prostoru boraviti izlagači iz Grada Zagreba. Kada su svečana otvorenja bila u Aukcijskoj sali, nije bilo jednostavno pripremiti podlogu za Državnu stočarsku izložbu, a na ovaj način omogućit ćemo, vjerujem, kvalitetniju ceremoniju otvorenja, ali i održavanje te bitne izložbe.

BJ: Što se tiče sajamskih sadržaja, što će još biti ponuđeno?

– Upravo u šatoru u kojemu će biti svečano otvorenje, bit će i pozornica na kojoj će tijekom tri dana sajmovanja nastupiti 20-tak KUD-ova i ostalih izvođača, bit će puno pjesme i plesa. Sajam će, kao i svaki puta, obilovati zanimljivim i aktualnim predavanjima s poljoprivrednom tematikom, izlagači će se pobrinuti za brojne premijere i predstavljanja, oni najmlađi vjerujem da će uživati u razgledavanju životinja. Osim velikih i malih domaćih životinja iz svih krajeva Hrvatske, bit će tu i jedna deva iz susjednog Đurđevca. Nastavljamo s tradicijom održavanja Bambino kupa. Sadržaja neće nedostajati.

BJ: Je li bilo promjene u politici cijena?

– Cijene su i dalje jednake i vrlo povoljno. Cjelodnevna ulaznica tako košta 30 kuna za odrasle osobe, a 20 kuna za djecu od sedam do 12 godina, grupne posjete i osobe s invaliditetom. Predškolska djeca ne plaćaju ulaznicu. Parkiralište je i dalje besplatno, a zadržali smo i besplatnu autobusnu liniju od autobusnog kolodvora do sajma.