Sredinom prosinca ove godine vlakovi na relaciji Bjelovar – Zagreb napokon bi trebali zaobići Križevce, a samo putovanje trebalo bi se skratiti sa sadašnjih sat i pol do dva sata na nešto više od sat vremena. Dovršetkom radova na potezu Vrbovec – Dugo Selo vrijeme putovanja trebalo bi se skratiti i više, pa bi od centra Bjelovara do centra Zagreba putovanje trebalo trajati dugo vremena sanjanih 50-ak minuta. Bjelovar će tako u punom smislu postati predgrađe Zagreba, na radost brojnih radnika, studenata i učenika.

Na radove čekali četiri desetljeća

Za izgradnju prugu od Sv. Ivana Žabno do Gradeca, koja niti jednim metrom ne prolazi kroz Bjelovarsko-bilogorsku županiju, ipak je najzaslužnija – Bjelovarsko-bilogorska županija. Projekt nije bilo ni jednostavno ni jeftino progurati, a radove koji su započeli potkraj 2015. godine Bjelovarčani su čekali gotovo četiri desetljeća.

Naime, prve najave političari su podijelili s javnošću još za vrijeme bivše države – stoga i ne čudi subverzivni nadimak “Pruga zvana čežnja” koji se s vremenom ustalio među žiteljima Bjelovarsko-bilogorske županije. Ipak, prvi konkretan potez prema izgradnji dogodio se potkraj davne 1998. godine, kada je Bjelovarsko-bilogorska županija osnovala Povjerenstvo za izgradnju pruge Sv. Ivan Žabno – Gradec. Osnovao ga je tadašnji župan Marijan Coner, a predsjednik mu je postao najdugovječniji bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs. Već na svojoj prvoj sjednici, održanoj 7. prosinca 1998. godine, pokrenuta je procedura za provođenje javnog nadmetanja za izradu glavnog i izvedbenog projekta, a paralelno se razmatrao i prijedlog Hrvatskih željeznica o ukidanju pruga na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Drastično smanjenje županijskih pruga

Vrijeme je to, naime, u kojemu HŽ, izgovarajući se na nerentabilnost, najavljuje ukidanje čak 274 kilometra pruge diljem Hrvatske, pri čemu bi se samo na području Bjelovarsko-bilogorske županije trebalo ukinuti 125 kilometara. Tako se upravo u tjednu kada je Povjerenstvo održalo prvi sastanak, na željezničkom kolodvoru u Bjelovaru potpisivala se peticija protiv zatvaranja pruge Bjelovar – Kloštar Podravski. Potpisali su je tada, osim djelatnika željezničkog kolodvora i brojnih putnika te građana, potpisali župan Marijan Coner, gradonačelnik Bjelovara dr. Boris Kudumija i gradonačelnik Daruvara Ivan Raos, a svoje protivljenje najavljenom zatvaranju pruge iskazale su gotovo sve političke stranke s područja Bjelovarsko-bilogorske županije.

Plaćanje na rate

U takvim okolnostima raspisivati javne natječaje za projektiranje nove pruge, činilo se suludo hrabrim potezom. Ipak, Bajs je već na sljedećem sastanku (održanom 1. lipnja 1999. godine) članove Povjerenstva izvijestio o tome da je za izgradnju pruge pokrenuta procedura za izdavanje lokacijske dozvole, te da je sljedeći korak izrada glavnog izvedbenog projekta. Bajs je izvijestio nazočne i kako su mu iz Uprave HŽ-a poručili kako te godine može očekivati samo njihovu stručnu, a ne novčanu pomoć. No, ta ga uljudno sročena odbijenica nije demotivirala. Predložio je da se sredstva potrebna za daljnje ishođenje dokumentacije namaknu iz Županijskog proračuna, te da se u natječaju koji će se raspisati uvjetuje plaćanje u nekoliko godišnjih rata.