Hoće li zgrada sa 49 stanova u Paljetkovoj ulici ostati spomenikom dugotrajnim pravnim procedurama ili pak za vlasnike stanova postoje rješenja kojima bi se okončala višegodišnja agonija, za sada nema jednoznačnog odgovora.

Stoga iz opširne kronologije izdvajamo podatke kako je gradnju početkom 90-ih započela nekadašnja bjelovarska Tehnogradnja, a dio stanova je za svoje djelatnike otkupilo i Ministarstvo unutarnjih poslova, dok je preostali dio „kvadrata“ ponuđen kupcima od kojih su neki uplatili akontaciju ili u pojedinim slučajevima i cjelokupne iznose. Kako je ova nekada uspješna građevinska tvrtka već pokazivala vidljive znakove poslovne i financijske nemoći te nakon nekoliko godina završila u stečaju, radovi su obustavljeni, nakon čega se u ovoj priči pojavljuje Elektrometal, a kasnije i splitska tvrtka Jola koja se i upisala kao vlasnik zgrade. Daljnji tijek ove građevinske zavrzlame vezan je i uz tvrtku Beming, koja upravlja većinom gradskih stambenih objekata, čiji direktor Mario Brestovečki iznosi malo poznate detalje.

Stanarsko nesuglasje

-Osnovana je Udruga kupaca koja je vodila sudski spor za 10 neprodanih stanova koji su solidan kapital, ukoliko bi se svi kupci koji su uknjiženi i etažirani usuglasili da se iz kredita urede zajednički dijelovi zgrade. To smo prije nekoliko godina željeli napraviti kroz redovnu pričuvu uz kredit, na koji bi pristali svi stanari, ali u tom slučaju bi i oni koji su platili stan po sistemu „ključ u ruke“ morali ponovo platiti predviđene radove. Ta inčica ipak nije zaživjela, premda i dalje držim kako je isplativije uložiti nekoliko stotina eura više i time povećati i cijenu stana, nego ništa ne ulagati i čekati dok građevinska inspekcija ne naredi sanaciju pojedinih djelova koji bi mogli postati opasni za okolinu – kaže Brestovečki.

Ipak se kreće

U međuvremenu je ipak krenulo uređenje zajedničkih dijelova zgrade pa su tako uz popločavanje hodnika, ugrađeni i ormarići za struju, što vjerojatno valja pripisati privatnoj stanarskoj inicijativi, kako bi dodatnim ulaganjima povećali vrijednost stanova koji su vlasnički riješeni.

Pri tome se pojavljuje i mogućnost prijavljivanja na natječaj Fonda za energetsku učinkovitost sa 60 postotnom participacijom u izgradnji fasade. Po svemu sudeći, to je za sada teško ostvarivo zbog toga što je sastavni dio sudjelovanja dokaz energetskih ušteda do 50 posto, a to je trenutno nemoguće s obzirom da u zgradi nema zajedničke potrošnje.

Nedostatna dokumentacija

Doduše, u jedinom useljenom stanu već duže godina živi obitelj, no nisu pristali na razgovor niti spominjanje prezimena, dok su u prizemlju otvorena tri poslovna prostora. Pritom jedan od vlasnika koji je također na sudskoj dražbi kupio poslovni prostor, iznosi i dio poteškoća s kojima se susreće.

-U mome slučaju problem je u nedostatku mape kanalizacije i vode. Budući da podrumskim dijelom čiji sam vlasnik prolaze cijevi koje su neadekvatno postavljene, tražit ću izmještanje jer su u drugim podrumima ove instalacije postavljene daleko optimalnije. Platio sam naknadu za priključak vode, kanalizacije i struje, ali me pomalo smeta nekooperativnost stanara. Istina, uređuje se stubište, no uz malo više suradnje ono što je godinama propuštano ipak bi moglo rezultirati nekim bržim rješenjima – vjeruje naš sugovornik.