ZAGREB – U predvorju knjižnice zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, ovih je dana otvorena izložba “Nasta Rojc: Ja borac – kolaž” koju potpisuje umjetnica Ana Mušćet. Ujedno je održana i promocija stripa “Nasta Rojc: Ja borac”, koji Mušćet potpisuje s poznatom domaćom teoretičarkom umjetnosti Leonidom Kovač, koja već godinama istražuje život i djelo poznate slikarice bjelovarskog porijekla.

Strip je nastao u sklopu jedinstvenog projekta Muzeja suvremene umjetnosti, koji je pokrenuo izdavanje strip edicija vezanih uz naše poznate umjetnike. Za najnoviji nastavak te priče, grafički roman na hrvatskom i engleskom jeziku, posvećen upravo Nasti Rojc, scenarij je napisala Leonida Kovač, dok se za ilustracije pobrinula Ana Mušćet. Roman otkriva brojne detalje iz privatnog života Naste Rojc koje je Kovač tijekom dugogodišnjeg istraživanja pronašla, među ostalim, u slikaričinim privatnim zapisima koji su se nakon njezine smrti 1964. nalazili u različitim privatnim zbirkama, a najveći dio njih trenutno je u vlasništvu zagrebačke obitelji Preis.

Zaboravljena u prošlosti

Iako je dokazala kako je, i kvalitetom svojih radova, ali i zbog određenih postupaka u privatnom životu te vjerovanja bila daleko ispred svog vremena, Nasta Rojc u domaćoj je javnosti dugo bilo zanemarivana, a upravo je to, kako sama kaže, Leonidu Kovač potaknulo na detaljnije istraživanje njezina rada i života.

-Osim dvaju njezinih iznimnih Autoportreta s lovačkom puškom i Autoportreta s konjem iz zagrebačke Moderne galerije, njezina su djela javnosti bila praktički nedostupna, a opus nevaloriziran. Sredinom 1990-ih kolegica Đurđa Petravić Klaić napravila je retrospektivnu izložbu na kojoj sam prvi put vidjela “drag” autoportret “Ja Borac” iz 1914. u kojemu umjetnica sebe prikazuje u muškom odijelu. Treba naglasiti da je svjetski poznati i antologijski “drag” autoportret Amerikanke Romaine Brooks naslikan u kozmopolitskom i liberalnom Parizu 1923., što znači da je u malom, provincijskom i homofobnom Zagrebu Nasta Rojc tu hrabru gestu učinila devet godina prije. Na izložbi iz zbirke Josipa Kovačića vidjela sam umjetničin Autoportret s kistom iz 1910., koji je nedvojbeno jedno od najznačajnijih djela u korpusu hrvatske moderne umjetnosti – istaknula je, kako prenosi Jutarnji list, na predstavljanju romana Leonida Kovač, dodajući kako je roman je napisan u prvome licu jer je na taj način, kaže, Kovač željela Nasti vratiti glas.

Idealna tehnika

Ana Mušćet je pak istaknula kako su se ona i Kovač odmah dogovorile kako će ilustracije napraviti u tehnici kolaža jer ta tehnika, vjeruje mlada umjetnica, na najbolji mogući način može prenijeti koloplet obiteljskih, društvenih i političkih događanja iz života Naste Rojc.