Bjelovarski poslodavci, osim što muku muče s pronalaskom kvalitetnih radnika, u posljednje vrijeme sučeljavaju se s još jednim izazovom – povećanom stopom bolovanja. U bjelovarskim poslovnim krugovima, naime, proširila se priča da je u posljednje vrijeme sve više radnika kojima se naglo pogoršava zdravlje, pogotovo u onim sektorima gdje ih i inače najviše nedostaje, poput ugostiteljskog.

Pretrage dugo traju

Dio bjelovarskih poslodavaca smatra da liječnici bolovanja dijele olako, a čini se da ih sve više traži provjeru od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).

-Problem u samovolji radnika koji ode kod liječnika opće prakse i kaže, primjerice, da ga bole leđa. Liječnik mu prepiše pretrage koje traju i traju, a na kraju se ispostavi da nije bilo ništa. Tu je trošak za državu jer je izmišljena bolest, ali i trošak za poslodavca koji ne može naći radnika – govori ogorčeni bjelovarski poslodavac.

Prema posljednjim javno dostupnim statističkim podacima HZZO-a, a riječ je o onima iz 2018. godine, Bjelovar, odnosno Bjelovarsko-bilogorska županija po stopi bolovanja negdje je u zlatnoj sredini nacionalne ljestvice. Naime, službeni podaci otkrivaju kako je ukupna stopa bolovanja u našoj županiji lani iznosila 3,26, dok je nacionalni prosjek nešto viši – 3,46 posto.
Vrijedi spomenuti i da je lani na području županije obavljen 141 nadzor bolovanja, od čega njih 80 putem posebnih povjerenstava, 35 po nalogu poslodavaca i 25 redovnih kontrola. Tako je pregledano 366 osiguranika, od čega je zaključeno 136 privremenih nesposobnosti za rad.

Više industrije, više bolovanja

Na pitanje koji su razlozi povećavanja stope bolovanja, nude se različiti odgovori, pa će tako liječnici kazati kako su u pitanju podugačke liste čekanja, dok će stručnjaci u ovoj problematici navesti jedan od temeljnih razloga njihova rasta koji se poklapa s godišnjim razdobljima širenja nekih bolesti. Tako statistika otkriva kako se najveće stope bilježe početkom i krajem godine, odnosno u vrijeme pojave gripe kada krivulje odlaze u nebo, dok sredinom proljeća dolazi do zatišja. Ali, kada je riječ o ekonomskim pokazateljima pojavljuje se ponešto drugačiji odnos, pa tako više ljudi odlazi na bolovanje iz industrijski snažnijih sredina, gdje je veća mogućnost ozlijeđivanja, pri čemu u izvjesnoj mjeri valja zanemariti odlaske na bolovanja povezanih s „klasičnim“ bolestima. (ik, čr)