Velika ovogodišnja suša koja je pogodila gotovo svaki kutak naše županije ostavila je posljedice na prinose gotovo svih kultura, a te negativne posljedice tek će se osjećati u periodu pred nama. Tema je to o kojoj smo razgovarali s poljoprivrednicom Valentinom Margetić iz Orlovca, malenog mjesta na području Općine Nova Rača.
Cijene luduju
-Mi poljoprivrednici uvijek imamo problem s kojim se moramo nositi. Uz sve, sada je aktualna suša i sve njezine negative posljedice. Recimo, sijena ima 60 do 70 posto manje nego što je uobičajeno pa je pred nama vrlo loša godina. Nećemo imati s čime hraniti stoku, već ćemo hranu morati kupovati, a ona će biti skupa. Rolo bala sijena već sada stoji 200 kuna, dok je prijašnjih godina njezina cijena iznosila 70 do 80 kuna, a to je zaista veliko povećanje – napominje naša sugovornica čije gospodarstvo broji 30-ak grlo stoke od čega prevladavaju mliječne krave dok se manji dio odnosi na stolu u tovu. Osim toga, obrađuje i 20-ak hektara zemlje, a to je površina koja je ranijih godina bila dovoljna za ishranu stoke, no ove godine to neće biti slučaj.
-Do sada smo imali zatvoreni kruh budući da imamo dovoljno hrane za ishranu naše stoke, no ove godine to neće biti moguće. Jednostavno nećemo imati dovoljno i morat ćemo kupovati. Kako bismo to što više izbjegli, ovom problemu ćemo pokušati doskočiti na drugi način, a to je prodaja telaca. Time ćemo morati kupovati manje hrane jer u suprotnom nikako ne bismo imali pozitivnu računicu. Cijena teladi je vrlo dobra. Proljetos sam ih prodavala po 25 kuna, a kažu da se sada može dobiti i 27 kuna pa je to način na koji ćemo pokušati preživjeti ovu godinu jer hraniti bika u trenutku dok hrane nema, odnosno kada je vrlo skupa bio bi čisti gubitak – naglašava Margetić dodajući kako se jedino kombinacijom ratarstva, mljekarstva i stočarstva danas može preživjeti u tradicionalnoj poljoprivredi.
Nešto se raditi mora
-Dnevno predajem nešto manje od 100 litara mlijeka čija je cijena dvije kuna. Nekada je to bilo puno bolje pa smo dobivali i tri kune za litru mlijeka, a upravo je to cijena kakva bi trebala biti i danas da možemo reći da se od mljekarstva u Hrvatskoj može živjeti. Hoće li se vratiti cijena iz dobrih starih mlijeka, teško je reći, a moram priznati kako nisam sigurna da ćemo to ponovno dočekati. Kada je pak riječ o tovu, priča je slična jer istina je da vi dobijete određenu količinu novca na odjednom, no kada novac dođe, služi za krpanje drugih rupa i tako u krug – otkriva zaračarni krug naša sugovornica napominjući kako svojoj djeci, zbog svih tih problema s kojima se poljoprivrednici suočavaju, ostanak na selu i bavljenje poljoprivredom nikada ne bih preporučila.
-Ja sam u poljoprivredi gotovo od malih nogu, a sada su došla zaista teška vremena. No time se moram baviti jer nešto se raditi mora, a to je ono što znam. Ipak, svojoj djeci nikako ne bih preporučila taj put, a kada vide kako se danas na selu živi, ni oni sami to ne žele. Dvojica mojih starijih sinova već su izabrali druga zanimanja, a najmlađa kći je još uvijek školarka, no vjerujem da će i onda izabrati zanimanje koje je daleko od poljoprivrede. Ja ću gospodarstvo “gurati” dokle god ću moći, no posve je izvjesno kako će se ono morati malo po malo smanjivati – kaže Margetić.
