BJELOVAR – Ekonomski institut iz Zagreba prošlog je tjedna predstavio analizu istraživanja indeksa pametnog urbanog razvoja 25 najvećih gradova u Hrvatskoj, a rezultati su pokazali da se po kvaliteti života Bjelovar nalazi na posljednjem, 25. mjestu.
Ovo su istraživanje radili bivša ministrica uprave, dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović i njezini suradnici na Ekonomskom institutu Zagreb dr.sc. Željka Kordej-De Villa i Mislav Šagovac, koji su izradili indeks pametnog urbanog razvoja pomoću kojeg su rangirali gradove, a kao pokazatelje odredili su šest dimenzija, odnosno područja. Ta područja su pametno gospodarstvo, pametni građani, pametno upravljanje, pametna mobilnost, pametni okoliš i pametno življenje, a Jurlina Alibegović i njezin tim izradili su 29 parametara po kojima su uspoređivali gradove i procjenjivali njihovu komparativnu prednost.
Jedanaest velikih pametnih gradova
Kod procjene pametnog gospodarstva uspoređivali su se izdaci za postrojenja i opremu, prijavljeni patenti, poduzetništvo, broj međunarodnih žigova, produktivnost, zaposlenost i fleksibilnost na tržištu rada. Kriteriji za pametne građane bili su broj studenata i sveučilišta, tvrtki za strane jezike, zaposlenih u kreativnim industrijama te izlasnost na EU i lokalne izbore. Kod pametnog upravljanja uspoređivalo se sudjelovanje u donošenju odluka te javne i socijalne usluge i transparentnost upravljanja, za pametnu mobilnost kriterij su bili lokalna dostupnost, odnosno broj autobusnih linija i stanica na području grada.
Pametni okoliš u ovom istraživanju definiraju zelene kriteriji površine, komunalnog otpada, korištenja vode i električne energije, a pametno življenje obuhvaća kulturne sadržaje, bolničke krevete, broj doktora medicine, stopa rizika od siromaštva, kvaliteta obrazovanja, starost populacije, turistička aktivnost i starenje stanovništva, navedeno je u obrazloženju ovog istraživanja.
Po metodologiji koju su izradili na Ekonomskom institutu u Zagrebu, čak 11 od 25 velikih gradova pokazalo se “pametnima”, no među njima, nažalost, nije i Bjelovar.
Tako iznadprosječni indeks pametnog urbanog razvoja imaju gradovi kao što su Pazin, Dubrovnik, Varaždin, Pula, Rijeka, Zadar, Čakovec, Split, Koprivnica, Samobor, Karlovac i naravno, Zagreb. Ispred Bjelovara po ovom istraživanju smjestili su se i Osijek, Šibenik, Gospić, Slavonski Brod, Vukovar, Vinkovci, Krapina, Velika Gorica, Sisak, Virovitica i Kaštela te je očigledno da će se još puno toga morati napraviti da bi i Bjelovar dostigao status pametnog grada. Ili barem ne bi bio najmanje pametan grad, što pokazuje ovo istraživanje. (sg)
No comments!
There are no comments yet, but you can be first to comment this article.