BJELOVAR – Na povrćarskim površinama poznatog bjelovarskog proizvođača povrća, Đure Mrgića, počela je rezidba zelja.
-Zelje smo počeli rezati i prodavati, ali ljudi ga još ne kisele. Još je rano. S kiseljenjem će se početi sredinom mjeseca, negdje oko 15. do 20. listopada. Tada ćemo najviše i prodavati naše zelje, varaždinsko i nizozemsko, koje i je prvenstveno za kiseljenje, kaže Đuro Mrgić.
Visoka cijena zelja
Unatoč visokoj cijeni zelja, s plasmanom proizvedenih količina neće biti problema s obzirom da je ove godine prepolovljen urod u odnosu na prošlu godinu.
-Ove godine pod zeljem smo imali jedno jutro. Urod je prepolovljen u odnosu na prošlu godinu. Prošle godine smo imali oko 10 tona zelja. Ove ga sigurno neće biti toliko, a glavni krivac za to je suša. Trideset posto ga se osušilo već u sadnji, kao flanci, kaže Mrgić i dodaje da je cijena zelja sada zbog toga dosta visoka.
– Cijena zelja je sad previsoka. Cijena se kreće od 5 do 10 kuna. Mi ga imamo po 5 i 6 kn. I to je velika cijena, jer je lani bilo po 2-3 kn. Prošle godine su sve proizvedene količine zelja prodali bez problema. S obzirom na prepolovljenu proizvodnju, ni ove godine, bez obzira na cijenu neće biti problema.
-Sve će otići. I karfiol isto iako je jako skup. On je po 20 kn kilogram, kaže Mrgić.
Na svom obiteljskom gospodarstvu u Bjelovaru i Stanićima, Mrgić ima ove godine posađenih 2500 komada karfiola, kojeg je počeo rezati. U ponudi Mrgić ima i rajčicu, papriku, krastavac, mrkvu, peršun, celer, pasternjak, špinat, matovilac, četiri vrste salata. Kako kaže salate se jako dobro prodaju, iako je i za njih dosta visoka cijena. Salate na svom štandu u Bjelovaru Mrgići prodaju po cijeni od 15 do 20 kuna.
Navodnjavanje ključno
-Zadovoljni smo s ovom drugom povrćarskom proizvodnjom i kako je rodila. Sve što se navodnjava je jako dobro rodilo. Za kulture bez navodnjavanja ova godina je jako loša, smatra Mrgić.
Inače, Đuro Mrgić i njegova supruga Ivka proizvodnjom povrća bave se više od 35 godina. Pod plastenicima u Bjelovaru imaju 2500 kvadratnih metara površina, a na otvorenom, u Bjelovaru i Stanićima, još oko 2 hektara površine pod raznim povrćem. Za obradu imaju potrebnu mehanizaciju, ali kako kaže Mrgić, godine su tu i sve im je teže, pa ne planiraju proširivati proizvodnju, već obrađivati ovo što imaju, dokle budu mogli. Godišnje proizvode 20-ak vrste povrća. Proizvode i svoje flance, a sve proizvedeno povrće prodaju na štandu kojeg imaju na gradskoj tržnici u Bjelovaru.
