BJELOVAR – Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om, do sredine studenoga 2020. godine, u Hrvatskoj je ukupno zabilježeno 1819 osoba, i to 1618 muškarac i 201 žena, kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om. Od ukupnog broja zaraženih, 570 osoba oboljelo je od AIDS-a, a umrlo njih 234. Tijekom ove godine je zabilježeno 69 osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om od čega je 87 posto muškaraca. Prema putu prijenosa za tri četvrtine zaraženih je vjerojatni put prijenosa bio muški homoseksualni odnos, a ostatak se odnosi na heteroseksualni odnos, injektiranje droga, u jednom slučaju zabilježen je prijenos s majke na dijete, a u tri slučaja nije utvrđen put prijenosa.

Posljednjih se godina u Hrvatskoj prosječno godišnje bilježi oko 100 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om što stopom od oko 2,3 na 100 tisuća građana Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om.

Kada je riječ o Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, otkriva epidemiologinja Tatjana Nemeth Blažić, voditeljica Odjela za HIV, krvlju i spolno prenosive bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na području županije je od 1985. godine u od 1985. godine do studenog 2020. godine zabilježeno ukupno 25 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija. U isto tom periodu umrlo je pet osoba zaraženih HIV-om.

Gornja trećina

-Prema podacima kumulativne petogodišnje stope dijagnosticiranih slučajeva HIV infekcije na 100 tisuća stanovnika prema podacima o oboljelim osobama u razdoblju od 2014. do 2018. godine Bjelovarsko -bilogorska županija se nalazi negdje u gornjoj trećini, odnosno osmom mjestu na listi županija. U posljednjih pet godina godišnje se prosječno zabilježe dvije novodijagnosticirane osobe u Bjelovarsko -bilogorskoj županiji – kaže epidemiologinja Nemeth Blažić dodajući kako do studenog ove godine nije zabilježena niti jedna osoba kojoj je dijagnosticirana HIV infekcija na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Liječenje zaraze HIV-om antiretrovirusnom terapijom, koja je od 1997. godine dostupna i besplatna za pacijente, u Hrvatskoj je prema pokazateljima ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi dobro i uspješno, čime se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te doprinosi u sprečavanju širenja infekcije HIV-om. Prema podacima Klinke za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Referentnom centru za dijagnostiku i liječenje zaraze HIV-om Ministarstva zdravstva, u 2020. godini je 1296 osoba oboljela od infekcije HIV-om bila uključeno u skrb, od kojih je njih 1285 uzimalo antiretrovirusne lijekove, što čini 99 posto oboljelih. Pokazatelji ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi je dobro i uspješno, no još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om, odnosno oko 50 posto slučajeva, otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije ili kad je zaražena osoba već oboljela od AIDS-a. Unatoč sve uspješnijoj terapiji, dobra je vijest da je Hrvatska zemlja niske prevalencije infekcije HIV-om pa tako  manje od 0,1 posto stanovnika ima protutijela na HIV.

Manje AIDS-a

-Neke skupine stanovništva imaju znatno višu prevalenciju HIV protutijela, a to su muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, osobe koje koriste droge injektiranjem te osobe koje često mijenjaju partnere. Praćenje proširenosti HIV infekcije među stanovništvom putem godišnjih izvještaja laboratorija u Hrvatskoj pokazuje niske opće postotke uzoraka pozitivnih na HIV. Prema pristiglim podacima laboratorija koji su poslali izvješća u 2018. godini testirano je više od 200 tisuća uzoraka krvi, od čega je zabilježen 139 pozitivan/reaktivan nalaz na HIV. Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, među ukupno testiranim dozama krvi svih dobrovoljnih davatelja krvi, odnosno njih gotovo 200 tisuća u 2018. godini, učestalost potvrđenih pozitivnih uzoraka je i dalje niska, dva pozitivna nalaza na HIV te nema značajnih promjena u trendu u odnosu na prethodne godine – doznajemo iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Na europskoj razini, prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti i Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije u 2018. se u zemljama članicama Europske unije i Europsko ekonomske zajednice zabilježilo nešto više od 26 tisuća novih dijagnoza HIV infekcije  što je stopa od stop 5,6 na 100 000 stanovnika.

-Tijekom posljednjeg desetljeća u zemljama Europske unije kontinuirano se smanjuju broj novih slučajeva AIDS-a i smrti od AIDS-a. Broj novih HIV infekcija u zemljama EU je stabilan, a posljednjih godina se bilježi smanjenje pojavnosti te je u tom razdoblju broj novih HIV infekcija smanjen za 17  posto u usporedbi s 2009. godinom. Dok se u posljednjem desetljeću broj novih infekcija u zemljama Europske unije smanjio, u zemljama europske regije se povećao za 22 posto. Najveća stopa novih dijagnoza HIV infekcija je u istočnoj regiji, nešto niži u zapadnoj regiji i najniži u središnjoj regiji. U zemljama Europske unije je, kao i prethodnih godina, i u 2018. godini više oboljelih u muškaraca nego žena. Najčešći put prijenosa je spolni odnos među muškarcima s udjelom od 52 posto od svih novih dijagnoza infekcije HIV-om za koje ima podatak o putu prijenosa – navode iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.