BJELOVAR – I dok je bivši predsjednik ratnog kriznog štaba i predsjednik izvršnog vijeća Skupštine općine Bjelovar, danas veterinar u mirovini Jure Šimić (67), nakon gotovo desetljeća istrage i sudovanja konačno dočekao oslobađajuću presudu, postupak protiv onih koji su krajem rujna 1991. godine razarali Bjelovar, praktički nije ni započeo.

Još u listopadu 2006. godine Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru podignulo je optužnicu protiv trojice oficira iz nekadašnje kasarne JNA “Božidar Adžija” u Bjelovaru koje se tereti za počinjenje ratnih zločina protiv civilnog stanovništva 29. rujna 1991. u Bjelovaru. U međuvremenu je ovaj postupak završio na jednom od četiri hrvatska suda na kojem se vode slučajevi ratnih zločina, Županijskom sudu u Zagrebu, no veliko je pitanje kad će i hoće li ikada to suđenje započeti.

Svjedoci protiv Šimića

Kako su nas izvijestili sa Županijskog suda u Zagrebu, optužnica kojom se nekadašnji pomoćnik komandanta 265. mehanizirane brigade JNA Bore Ranđelović (77), potpukovnik i načelnik artiljerije MBR i komandant mješovito topničko – raketnog diviziona Dane Vujnović (69) i komandant diviziona protuzračne obrane major Miloš Stevanović (65) terete za razaranje Bjelovara, još uvijek čeka potvrđivanje od strane optužnog vijeća županijskog suda. Naravno da su svi oni nedostupni hrvatskom pravosuđu, a kako saznajemo, iz posljednje verzije optužnice ispao je trećeokrivljeni Stevanović, čiju sudbinu nismo uspjeli saznati, no pretpostavlja se da je u međuvremenu umro.

Da situacija bude nevjerojatnija, i Rađenović i Vujnović bili su svjedoci u postupku koji se vodio protiv Šimića i putem video-veze iz Beograda oni su bili jedni od rijetkih koji su ga teretili za gnjusne zločine odnosno za naređivanje likvidacije zarobljenih oficira JNA. Njihovi iskazi na kraju nisu uzeti u obzir kao vjerodostojni, no za razliku od Šimića, koji je tek nakon punog desetljeća uspio sprati ljagu sa svog imena, ovi optuženici već godinama bezbrižno uživaju u slobodi pošto su u bijegu od hrvatskog pravosuđa, a Srbija ih odbija izručiti Hrvatskoj.

Djelovanja po civilima

Prema dostupnoj verziji optužnice, odnosno prema optužnici iz listopada 2006. godine, Ranđelović, Vujnović i Stevanović se terete da su 29. rujna 1991. godine, od 7.30 do 18 sati u Bjelovaru, tijekom oružanog sukoba između tzv. JNA i Oružanih snaga RH, protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata, naređivali potčinjenima borbena djelovanja po civilnim objektima i po osobama u gradu Bjelovaru i obližnjem naselju Hrgovljani. Tako je Ranđelović izdao naređenje komandantu mehaniziranog bataljuna vojarne na Vojnoviću Milanu Tomiću da se otvori paljba iz svih vrsta oružja, nakon čega je iz te vojarne ispaljen velik broj granata iz tenkova i samohodnog artiljerijskog oružja po stambenim, poslovnim i privrednim objektima u Bjelovaru i stambenim objektima u Hrgovljanima, pri čemu je smrtno stradao civil Pero Kozić.

Ranđelović je izdao naređenje i zamjeniku komandanta mehaniziranog bataljuna i komandantu u oklopnom vozilu u vojarni na Vojnoviću Miloradu Tomiću da se iz tenkova ispaljuju granate po civilnim objektima u Bjelovaru i Hrgovljanima. Potom je iz sedam tenkova “Lika” ispaljen velik broj granata po stambenim objektima u Bjelovaru i Hrgovljanima pri čemu je potpuno uništeno i teško oštećeno više stambenih objekata. Vujnovića se pak tereti da je izdao naredbu komandantu u mješovito artiljerijskoj diviziji Draganu Branimiru, u čijem su se sastavu nalazili minobacači kalibra 120 milimetara, o otvaranju minobacačke vatre po značajnim privrednim i poslovnim objektima i stambenim zgradama u Bjelovaru.

Pogođeni građani

Temeljem te naredbe, Branimir je potom posadama minobacača naredio ispaljivanje minobacačkih projektila po gradu, uslijed čega je pogođen velik broj objekata u Bjelovaru. Projektili su tako pogodili zgradu Ine, radio stanicu, zgradu pošte, zgradu poduzeća UMIB, zgradu Fonda za stambeno – komunalnu djelatnost, poslovne prostorije Kemoboje i Univerzala, poslovnicu Vjesnika, zgradu u krugu tvornice Koestlin i zgradu MUP-a. Pogođeni su i stambeni objekti u Ulici Vladimira Nazora i u Ulici Augusta Šenoe kao i park u središtu grada, pri čemu su od krhotina projektila smtrno stradale Amalija Danjek, Katica Klišanić i Ruža Pavlek, dok su dva civila zadobili teške tjelesne ozljede. Teške ozljede zadobila su i tri civila koji su se u trenutku granatiranja nalazili u zgradi Ine.

Stevanovića se tereti da je komandantu u protuzračnoj diviziji Ranku Bolti naredio otvaranje vatre iz samohodnog artiljerijskog oružja po stambenim objektima u Hrgovljanima. Bolta je potom naredio posadama samohotki odnosno jurišnih topova (haubica) da se po Hrgovljanima ispaljuju granate, uslijed čega je od velikog broja ispaljenih projektila uništen i teško oštećen velik broj stambenih objekata. (sg)

Foto – HRT TV kalendar