ŠANDROVAC -U mojim lutanjima po Bilogori uvijek naiđem na neku lijepu priču. Ova je posebna i zavrijeđuje svaku pažnju te budi nadu za bolje sutra. Posjetio sam imanje OPG-a Perec, Bilogorski batat, gdje je upravo počelo vađenje batata. Nosioci OPG-a, braća Sven Perec i Slaven Doc Perec međusobno se nadopunjuju sa svojim znanjima i zajedno, unatoč svim poteškoćama na koje nailaze uspješno se bave poljoprivrednom proizvodnjom koju svake godine proširuju. Lijepo je vidjeti entuzijazam tih mladih ljudi, veselje unatoč mukotrpnom radu i tako uz podršku cijele obitelji čine jednu lijepu priču Bilogore. Takve obitelji bi lokalna, regionalna i državna vlast trebala podupirati, čuvati kao kap vode na dlanu jer je to budućnost Hrvatske – napisao je na svom facebook profilu Željko Smešnjak, istinski ljubitelj i ujedno sjajan promotor bilogorskog kraja. Tragom njegove priče krenuli smo i mi u ugodno se iznenadili upoznavši braću Perec koji već četiri godine uspješno grade priču o Bilogorskom batatu.

Poljoprivreda dobrodošla dopunska djelatnost

Iako sam zaposlen, smatram da čovjek u ova egzistencijlano nestabilna vremena uvijek treba imati i rezervnu varijantu. Mi smo je našli u poljoprivrednoj proizvodnji. Odluka o uzgoju batata bila je slučajna. Moja djevojka koja ga jako voli skrenula mi je pažnju na batat odnosno slatki krumpir kojeg najviše koriste Kinezi i Amerikanci. Dao sam si truda i dobro se informirao o uzgoju te se prije četiri godine zajedno s bratom upustio u prvu pokusnu proizvodnju sa şvega 100 sadnica batata. Nakon četiri godine eksperimetniranja i skupljanja iskustva imamo registrirana dva OPG-a jedan za konvencionalnu, a drugi za eko proizvodnju batata. Proizvodnju smo organizirali na 1,5 hektar površine i to s vlastitim sadnim materijalom čime smo pojeftinili proizvodnju koja zahtjeva dosta velika ulaganja i puno uloženog rada– objašnjava Sven Perec iz Doljana, naselja na području Općine Šandrovac.

Unatoč zahtjevnoj godini urod obećava

Iako je ova godina bila specifična u klimatskom smislu zbog čega je sadnja počela s 20 dana zakašnjenja već su krenuli s vađenjem batata koji je unatoč čudnovatoj godine dobro urodio.
-Kampanja vađenja batata kreće u rujnu no kako je u poljoprivredi važno među prvima izaći na tržište odlučili smo naš sada već brend zvan Bilogorski batat prezentirati na skorašnjem sajmu u Gudovcu. Predstavit ćemo sve četiri sorte batata kojeg proizvodimo na našim proizvodnim površinama te i na taj način dobiti povjerenje sve brojnih kupaca – priča naš sugovornik iako se sasvim dobro snalazi na tržištu. Iako je kaže, u početku mislio ugovoriti proizvodnju od tog nauma brzo je odustao te samostalno krenuo u osvajanje tržišta. Osim internetske prodaje, oslonio se i na nekoliko tvrtki sa zagrebačkog područja tako je već unaprijed ima prodano više od pola proizvodnje. Batat prodaje po cijeni od 10 kuna za kilogram što je u odnosu na cijene u trgovačkim lancima iznimno povoljno pa ne treba čuditi da mu internetska prodaja dobro ide. Uzme li se u obzir da se u prosjeku po hektaru dobije 20 tona slatkog krumpira ispada je riječ o vrlo isplativoj proizvodnji.

-To se na prvu tako čini, no pri tom valja uračunati i ulaganja koja nisu mala. Ako kupujete sadnice morat ćete izdvojiti 30 tisuća kuna po hektaru. To je razlog što mi sadnice sami proizvodimo. Uz to valja uložiti i u posebnu mehanizaciju odnosno sadilicu koju sam nabavio zahvaljujući potpori za mlade poljoprivrednike i na kraju ne treba zaboraviti na sate i sate utrošenog ručnog rada koji također košta. Na sreću kod nas je to obiteljski posao – govori Sven.

Prerada batata

Kako je riječ o vrlo vrijednim i ujedno inovativnim mladim ljudima koji su vrlo studiozno pristupili proizvodnji batata ne treba čuditi da su krenuli i korak dalje. Znajući brojne nutritivne vrijednosti slatkog krumpira koji se preporuča dijabetičarima upustili su se i u proizvodnju brašna od batata. No, kako je riječ o novini na našem tržištu, ne mogu dobiti dozvolu za njegovu proizvodnju.

Brašno batata je analizirano kako brašno žitarica i po toj analizi imalo je više zelenih bakterija no što je propisano tako da nismo dobili zeleno svjetlo za njegovu proizvodnju iako je riječ o vrsti krumpira, a ne žitarici. Za razliku do naše države Europska unija prepoznaje brašno od batata no naša administracija čini se još ne. Unatoč toj činjenici ne odustajemo od proširenja proizvodnje i prerade slatkog korijena. S tim u vezi planiramo se putem Progama rurlanog razvoja aplicirati projekt i ako prođemo na natječaju krećemo s preradom. To su planovi, a hoće li se ostvariti vrijeme će pokazati – zaključuje naš sugovornik koji o politici poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji nema dobro mišljenje. Kada bi tržište kaže, bilo posloženo kako treba niti jednom pravom poljoprivredniku ne bi trebali nikakvi poticaji.

Ljubičasti batat najkvalitetniji

Na tržištu se mogu naći četiri vrste batata koje razlikujemo po boji. Narančasti batat koji ima okus tikve i kestena je najtraženiji, bijeli i crveni su malo manje slatki od narančastog, a ljubičasti batat je po nutritivnim vrijednostima najkvalitetniji. Općenito batat se sastoji od mnoštva ugljikohidrata, vitamina i minerala. Iznimno velika količina vitamina A batat svrstava u namirnice koje valja uvrstiti u prehranu. Sadrži mnogo škroba i vrlo malo masti te je visokokvalitetna energetska namirnica. Preporučuje se sportašima i dijabetičarima te svima koji zbog zdravstvenih razloga moraju paziti na prehranu. Uz to izvrsno neutralizira štetne slobodne radikale u organizmu i jača cijeli imunološki sustav.

Foto – Željko Smešnjak