Gotovo sav papir i velik dio plastike Bjelovarčani već sada razdvajaju na kućnom pragu, no unatoč tomu, prilično je izgledno da će Bjelovar biti u društvu većine hrvatskih gradovima koji će uskoro morati plaćati takozvane “poticajne naknade”, svojevrsne penale koje je propisalo resorno Ministarstvo.

Cilj “poticajnih naknada” je dodatno poboljšati rezultate aktivnosti na smanjivanju količina otpada u nastanku, kao i u aktivnostima izdvajanja uporabivih komponenti iz već nastalog komunalnog otpada, te u konačnici ispuniti preuzete obveze prema EU koje se mjere u smanjenju količina otpada koji se odlaže na odlagalištima. Prema logici zakonodavca, što prije komunalna poduzeća postignu zadane ciljeve, to će prije steći uvjete za oslobađanje plaćanja nameta.

Vrijedi spomenuti i da će „poticajna naknada” računati prema prikupljenim količina otpada iz 2015. godine, odnosno prema tomu je li sljedećih godina došlo do smanjenju prikupljenog otpada i u kojim postocima. Što je smanjenje veće, to je naknada manja, odnosno uopće se ne plaća.

Poboljšani rezultati

U redovitim ciklusima odvoza s kućnog praga, putem eko-otoka i u reciklažnom dvorištu lani je prikupljeno oko 1,2 tisuće tona reciklabilnih komponenti otpada, među kojima je najznačajniji papir sa udjelom od oko 600 tona. Ove godine, zahvaljujući novom načinu prikupljanja otpada i uz novi tarifni sustav koji su potpuno utemeljeni na Vladinoj Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom, a koja je donijeta sa istim ciljem kao i “poticajna naknada”, rezultati su dodatno poboljšani, tako da očekujemo izdvojenih oko dvije tisuće tona reciklabilnih komponenti, među kojima i dalje papir čini najveći udio sa očekivanih tisuću tona u ovoj godini – poručuje Ivan Ivančić, predsjednik Uprave bjelovarskog Komunalca.

Dodaje i kako statistike pokazuju da građani dodatno racionaliziraju svoje postupanje s otpadom, te procjena Komunalca da će se dodatno smanjiti i odloženi miješani komunalni otpad u količini od dvije tisuće tona, čime se ubrzano približavamo ispunjenju zadanih ciljeva.

Kamo s bio-otpadom?

Ono što ovog časa čini prepreku potpunom ispunjenju zadanih ciljeva u najkraćem roku je nemogućnost adekvatnog zbrinjavanja biorazgradivog otpada, koji čini značajan udio u ukupnoj strukturi i kojeg smo već sada tehnički spremni odvojeno prikupljati. Razlog tomu je u činjenici da do sada nije zaživio koncept Centara za gospodarenje otpadom, a koji su svojom tehnologijom trebali osigurati i adekvatnu obradu biorazgradivog otpada – pojašnjava direktor Ivančić. Problem s CGO-om ne muči samo Bjelovar, odnosno Bjelovarsko-bilogorsku županiju, nego većinu županija. Najveći problem bio je u tomu što je dolaskom svakog novog ministra, odnosno Vlade, iz temelja mijenjana strategija gospodarenja otpadom na državnoj razini, a krajnji rezultat je da se CGO-i u Hrvatskoj u ovom trenutku mogu izbrojati na prste jedne ruke.

Problemi s CGO-ima

Podsjećam da pojedinačne jedinice lokalne samouprave, kao niti njihove komunalne tvrtke, nisu mogli biti nositelji ovih investicija, niti aplicirati za sredstva iz fondova koji su iste bili spremni financirati, stoga niti utjecati na način donošenja potrebnih odluka, niti na dinamiku realizacije potrebnih aktivnosti vezanih uz izgradnju CGO-a. Obzirom da je uslijedila revizija ovog koncepta i da je u državnoj strategiji smanjen ukupan broj planiranih objekata, naša županija “pripojena” je u CGO Piškornica – pojašnjava Ivančić. Vrijedi podsjetiti i kako su, propašću prvotnog koncepta CGO-a, Grad Bjelovar i Komunalac pristupili realizaciji vlastitih investicijskih planova vezanih uz izgradnju potrebne infrastrukture za učinkovit i cjelovit sustav gospodarenja otpadom na bjelovarskom i području osam susjednih općina.

Jedan od bitnih kriterija pri izradi ovih planova bio je najviši stupanj obrade prikupljenih količina otpada u vlastitoj režiji, kako bi se sačuvao i najviši stupanj neovisnosti u odnosu na druge dionike sustava gospodarenja otpadom. Uz ostale kriterije, kao što su učinkovitost i priuštivost sustava, donijeta je odluka o izgradnji drugog reciklažnog dvorišta na lokaciji odlagališta Doline jer su važećim propisima za grad veličine Bjelovara propisano najmanje dva reciklažna dvorišta, te pogona za sortiranje (tzv. Sortirnica) i pogona za obradu biorazgradivog otpada. Istovremeno, Komunalac je u svojim poslovnim planovima predvidio investicijska ulaganja u potrebnu opremu za uspješnu implementaciju Uredbe i proširenja tijela odlagališta do njegovog potpunog iskorištenja. Time bi u narednom trogodišnjem razdoblju bio izgrađen cjelovit i učinkovit sustav gospodarenja otpadom za grad Bjelovar.

Gradi se novo reciklažno dvorište

Što se pak tiče investicija, u tijeku je realizacija projekta izgradnje drugog Reciklažnog dvorišta, te izrada projektne dokumentacije za pogon Sortirnice. Navedeno je u realizaciji i u ingerencijama Grada Bjelovara. Za realizaciju ostalih investicijskih projekata vezanih uz gospodarenje otpadom očekujemo raspisivanje natječaja za sufinanciranje iz dostupnih nacionalnih i EU fondova, a koji su najavljeni u skorom periodu. Prihvatljive prijavitelje i nositelje realizacije ovih investicijskih projekata definirat ćemo prema kriterijima natječaja, poručuju iz Komunalca.