Nakon četiri godine prilagodbenog razdoblja, s prvim danom srpnja na snagu stupa nitratna direktiva Europske unije kojom bi trebala završiti uobičajena poljoprivredna praksa bacanja gnoja po poljima kada poljoprivrednici uhvate vremena i koliko gnoja imaju. Od sada će biti točno određeno koliko stajskog gnoja se smije baciti po hektaru, ali i kada se to smije činiti. Cilj je da se nitrati ne koriste prekomjerno, odnosno da se skladište pravilno jer je riječ o vrlo pokretljivim spojevima koji odlaze u podzemne vode i zagađuju ih, što je i najveći problem. Za poljoprivrednike to znači nova ulaganja u skladišta za gnoj, ali i mehanizaciju, a jedna od mogućnosti je korištenje europskih fondova. Mladi poljoprivrednik iz Narte Mile Špehar upravo je u iščekivanju rezultata natječaja na koji se prijavio još pred godinu i pol, a prolazak bi mu omogućio kupnju prikolice i košare za stajski gnoj. Mehanizacija je to koja bi to itekako dobro došla na njegovom imaju koje trenutno broji 86 grla stoke te ima 35 hektara zemlje u poticajima na kojima je zasađen kukuruz i sijana trava.
Poljoprivredna praksa
-To nam je nužno jer fizički u tako kratkom roku koji je propisan, uz sav drugi posao na gospodarstvu, ne stignemo izvesti gnoj na polje. Do sada ga nismo morali sakupljati, već nam je bilo dopušteno voziti ga na polje u koje god doba godine što smo mi u toplom dijelu godine i činili jednom mjesečno budući da nismo imali više kapaciteta za njegovo skladištenje. Nemamo ga ni sada i zato uopće nismo spremni za nitratnu direktivu koja nam je pred vratima – kaže Špehar. Pojašnjava kako se gnoj do sada izvozio na polja u toplom dijelu godine, dok je u zimskom periodu, kada je snijeg bio na poljima, bio skladišten. Unatoč tome što poljoprivrednici nisu spremni za uvođenje nitratne direktive, Špehar ističe da ona, uz zaštitu okoliša, donosi i neke prednosti za same poljoprivrednike.
-Nitratna direktiva bi nam koristila jer bismo stajski gnoj sakupljali tijekom duljeg razdoblja pa bi on i bolje sazorio zbog čega je bolji, kvalitetniji i koncentriraniji. Takav gnoj donosi i bolji urod, a ujedno znači i manje potrebe za kupnju umjetnih gnojiva što nam donosi uštede – ističe naš sugovornik koji ovih dana čeka rezultate za projekt vrijedan 176 tisuća kuna. Kako kaže, sama procedura nije komplicirana, a sve što je trebao napraviti je prikupiti dokumentaciju dok su se za postupak apliciranja na natječaj pobrinuli u županijskoj Regionalnoj razvojnoj agenciji.
Uspješni projekti
– Poljoprivrednici su do sada imali dvije mjere vezane uz nitratnu direktivu. Riječ je o Mjeri 4.1.2. Ruralnog razvoja Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš. Prvi natječaj bio je raspisan u veljači 2015. godine, a prošli su svi koji su se i prijavili. Konkretno, na razini čitave države prošlo je 46 projekata od kojih je čak 12 s područja Bjelovarsko-bilogorske županije što je čak 26 posto. Kada je riječ o drugom natječaju koji je bio raspisan u studenom 2015. godine, trenutno smo u iščekivanju rezultata, no očekuje se prolaz 30-ak posto projekata – pojašnjava Filip Vusić iz županijske Regionalne razvojne agencije. Ističe kako se otvaranje trećeg natječaja očekuje 18. travnja te kako će se on provoditi prema novom pravilniku.
-Prednost ovog trećeg natječaja koji je u najavi je ta što poljoprivrednicima neće biti potrebna nikakva dodatna dokumentacija, građevinske dozvole, mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, kao ni tehnološki projekti, a jedino će biti potreban poslovni plan. Također, mijenjat će se struktura bodovanja koja je do sada bila dosta nepovoljna za male poljoprivrednike budući da su u prva dva natječaja prednost imala veća gospodarstva jer je jedan od kriterija bila ekonomska veličina. Osim toga, važno je napomenuti, ovo će biti posljednji natječaj na kojem će sufinanciranje iznositi 75 posto budući da će ono nakon 1. srpnja pasti na 50 posto – naglašava Vusić. Dodaje kako je Regionalna agencija kao regionalni koordinator do sada održala niz predavanja po općinama i gradovima na kojima su educirali poljoprivrednike o mogućnostima apliciranja na natječaje Ruralnog razvoja.
-Regionalna razvojna agencija daje savjetodavne usluge te organizira edukacije, a naša su vrata uvijek otvorena za savjete, pisanje poslovnih planova, kao i same prijave na natječaje – zaključuje Vusić.
