Prema lanjskim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u nas je bilo 250 tisuća ovsnika o alkoholu, premda pojedini stručnjaci tvrde kako je ta brojka osjetno veća pa se barata podatkom o njih 300 tisuća. Kako bilo, alkoholizam je očito sve rašireniji oblik ovisnosti, u čemu ne zaostaje ni naša županija, u kojoj se prema nekim neslužbenim podacima godišnje troši oko 13 litara čistoga alkohola po glavi stanovnika, a time držimo gotovo sam vrh državnog prosjeka.

Istodobno, prema posljednjim istraživanjima Županijskog zavoda za javno zdravstvo, koja datiraju iz 2013., u kojem su sudjelovale osnovne i srednje škole, oko 46 posto mladih prvi puta je probalo alkohol prije 14. godine, dok njih sedam posto svakodnevno uzima alkohol.

Lako do pića

Kao najčešći razlozi su navedeni opuštanje ili znatiželja, dok je njih 97 posto potvrdilo kako lako nabavlja alkoholna pića, ponajprije u trgovinama, a tek manji dio roditelja zna da konzumiraju alkohol i tome se protive. U istraživanju je naveden i još niz podataka korisnih za stvaranje „opće slike“, pri čemu srednjoškolska pedagoginja Ornela Malogorski upozorava na skromne novčane iznose za preventivne programe.

-Primjerice, Udruga BUDEM svake godine aplicira na natječaj Grada s programom koji upravo ima za cilj prevenciju alkoholizma i rad s roditeljima, učenicima i nastavnicima cijele jedne generacije, ali tri tisuće kuna godišnje nije dovoljno za tu provedbu pa se uglavnom realizira samo jedan mali dio, i to s učenicima u dvije škole – kaže Malogorski.

U sredini

Neke od podataka podastrijeli smo poznatom zagrebačkom psihijatru, dr.Roberu Torreu, koji je u kraćem razgovoru iznio niz zanimljivih stavova o alkoholizmu.

-Europska pučanstva imaju od pet do 10 posto ovisnika o alkoholu u populaciji starijoj od 14 godina, od čega pet posto čine razvijenije zemlje Zapada, a naginjući prema istoku, govorimo o 10 posto, dok se mi nalazimo negdje između. U nas se olako barata nekim pokazateljima, pri čemu tri četvrtine onih koji piju čine tzv. funkcionalni alkoholičari, odnosno osobe koje zdravstveno prekomjerno troše pića, ali zadovoljavaju psihijatrijske odredbe ovisnosti o alkoholu, odnosno zadržavaju socijalnu funkcionalnost. Ili, kako bi se to obično kazalo, radi se o ljudima „koji si vole popiti“. I s tog uobičajenog aspekta ih ne smatramo alkoholičarima, dok ostatak čine oni koji prekomjerno piju i socijalno su upadljivi. S druge strane, alkohol je s nama stoljećima, nije uvezen poput droga, već je prisutan od naših pradjedova – kaže Torre.

Alkoholna karta

Dodaje i tradicionalne obrasce pijenja, mediteranski i kontinentalni, pri čemu se u Istri i Dalmaciji piju vino i bevanda, a postoji stereotip prema kojem je piće često, ali nije prekomjerno, dok naš kontinentalni dio zadržava „slavenski“ način pijenja svih vrsta pića, bez jela, i samo zato da se ljudi napiju.

-To su priče koje datiraju prije Drugog svjetskog rata gdje su pojedine regije bile vezane za svoje tradicijsko piće. Nijemci uz pivo, Mediteran vino, druga područja uz žestoka pića. Međutim, i industrije alkohola se mijenjaju pa se u sve većoj mjeri pojavljuje pivski alkoholizam koji je na neki način bolji nego rakijaški. Taj dio se srećom mijenja i u nas, kao i one ružne slike alkoholizama opisanih u našim literaturama po modelu Ivana Cankara, koje polako blijede prema pivskom, koji ima blaže kliničke slike. Istodobno, dobro je što smo ušli u EU koja najavljuje određene restrikcije za čiju provedbu jesmo i nismo spremni. Naime, kod nas su alkoholna pića još uvijek pristupačna i jeftina u odnosu na Dansku ili neke druge države- dodaje.

Novi oblici

Na kraju, iznosi i zanimljive stavove o mladima i njihovom odnosu prema alkoholu, gdje se pojavljuju neki novi oblici prema kojima će zadirati u opijanje, ali ne i zonu svakodnevnog pijenja.
-Mladi sve češće odbijaju alkoholna pića, ne zato jer bi se netko mogao propiti, već zato što narušavaju zdravlje i njihov estetski izgled, i taj će odnos zbog toga dovesti do postupnog smanjenja konzumacije. Jer, stariji su izloženi tradicijskim oblicima pijenja, a mladi medijskom marketingu koji u izvjesnoj mjeri također može mijenjati mentalitet – tvrdi naš sugovornik.