Nakon paklenih dana proteklog tjedna vrućina je malo popustila iako su temperatire i dalje iznimno velike. No, to nikako nije znak da o svom organizmu više ne moramo toliko brinuti. Temperaturne oscilacije znaju biti jednako problematične kao i ustaljena vrućina. Voditeljica Centra za hitnu medicinu Opće bolnice Bjelovar, Karmela Caparin upozorava na mnoge situacije u kojima treba voditi računa i osluškivati signale koje nam šalje tijelo. Naravno, više od svih na oprezu trebaju biti osobe s kroničnim bolestima, poput onih koji imaju smetnji sa srcem, bubrezima, dijabetičara, svih koji, kako slikovito kaže dr. Caparin, piju i po deset tableta dnevno i naravno posebno računa treba voditi i o maloj djeci.

-Temperature su visoke i gubimo puno tekućine zbog čega dolazi do poremećaja u organizmu. Organizmu je vrlo teško i priviknuti se iz razdoblja hladnoće naglo uletjeti u visoke temperature. Stanje kroničara se pogotovo naglo pogoršava boravkom na vrućini, a i svi pijemo premalo vode. Kod ljudi koji pate od kroničnih bolesti pri velikom izlaganju visokim temperaturama javlja se malaksavost, klonulost, glavobolja i teško dišu. Oni svakako ne bi trebali izlaziti van od 10 do 17 sati. Ujutro trebaju obaviti sve što je potrebno i onda par sati biti u hladnom, zamračenom prostoru. Nikako ne smiju zaboraviti lijekove piti redovno, a posebno na oprezu trebaju biti oni koji piju tablete za pojačano izluživanje tekućine iz tijela – napominje dr. Caparin.

Zanositi se ne trebaju niti zdrave osobe jer toplinski udari kakvima smo sve češće izloženi u tren oka “na koljena” mogu baciti i one najjače. Pri izlasku van svakako valja imati na umu obući nešto prozračno, pamučno i ne piti alkohol i gazirana pića. Najbolje je kloniti se sunca i uopće van ne izlaziti između 10 i 17 sati. Dr. Caparin ističe prve znakove koji upućuju da smo s boravkom na visokim temperaturama pretjerali.

U slučaju dehidracije javlja se suhoća u ustima, slabost i malaksavost. Zbog toga uvijek pri boravku na otvorenom uz sebe treba imati bočicu s vodom. I ne treba se zanositi da su mladi pošteđeni reakcije organizma pri velikim razlikama temperatura. Oni koji osjete bol u prsima, koji otežano dišu, umaraju se već na dva-tri koraka trebaju potražiti hitnu pomoć. Svatko najbolje pozna svoje tijelo i zna kada treba potražiti liječničku pomoć, a kada to nije potrebno. Ispočetka nismo imali povećani broj pacijenata, uobičajeno se radilo o pacijentima s kroničnim bolestima. No, kako ljeto odmiče tako je sve više i onih koji našu pomoć zatraže zbog raznih drugih razloga koji nisu uvijek hitne prirode. Po ljeti se stvori velika gužva jer liječnika nema u općoj medicini pa dolaze k nama. Molim sugrađane da budu razumljivi i da prihvate takvo stanje i ne dolaze na hitnu zbog uboda komarca ili ogrebotine. Bojimo se da u takvoj gužvi ne bi netko strpljiv čekao, a zapravo se radi o infarktu, iako smo naravno stalno na oprezu jer nešto što nam se na prvu čini banalnim može prerasti u komplikaciju – objašnjava dr. Caparin.


Kako vrućine djeluju na naš organizam

Na to kako vrućine djeluju na naš organizam podsjetili su i ovoga ljeta u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Na svojim internetskim stranicama tako uz ostalo ističu kako se u zadnjem desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Stručnjaci kažu kako pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutačno djelovati.

-Visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a i astme) i djecu. U tim situacijama je otežano disanje i dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja. Na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela. Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzročiti opekline, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja te slabljenje imunosustava. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena. Manjak tekućine može utjecati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i prouzročiti stvaranje bubrežnih kamenaca. Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promijeniti srčani ritam i prouzročiti dehidraciju i grčeve – upozoravaju stručnjaci našeg Zavoda.


Na hitnoj najviše dehidriranih

Unatoč stalnim upozorenjima ima građana koji ih ne shvaćaju ozbiljno pa precjenjujući sebe i svoje zdravstveno stanje misle da mogu izdržati ekstremne uvjete. Da tome nije tako s bjelovarske hitne svjedoči doktorica Davorka Knezović.

Proteklih dana imali smo povećan broj intervencija jer se ljudi ne pridržavaju savjeta i ne paze na primjerenu hidraciju. Javljaju se s glavoboljama, vrtoglavicama, slabošću, imaju tresavice, groznice s općom malaksavošću i u najvećoj mjeri je riječ o starijima iznad 50 godina. Stariji ljudi se i inače znoje 24 sata dnevno, a ako se izlažu suncu i naporu to za njih znade biti pogubno i zbog toga moraju izbjegavati vrućine i voditi računa o primjerenoj hidraciji. Također trebaju se oblačiti u primjerenu odjeću, a ne po ovakvim vrućinama hodati u vestama što smo imali slučaj – upozorava dr. Knezović.