BJELOVAR – Udruga “Za zdravo i sretno djetinjstvo” od svibnja ove godine u bjelovarskim vrtićima provodi projekt „Vrtićarci medijski znalci“ u sklopu Dana medijske pismenosti koje su pokrenuli Agencija za elektroničke medije i UNICEF. Cilj projekta je edukacija i informiranje djece, roditelja i odgajatelja o važnosti medijske pismenosti, koja se smatra jednom od najvažnijih vještina za život u 21. stoljeću.
-U svibnju i lipnju proveli smo istraživanje među 500-tinjak bjelovarskih obitelji koji imaju vrtićarce u dobi između četiri i šest godina, a ispitivali smo iz kojih razloga i koliko vremena djeca provode u konzumaciji medija i medijskih sadržaja. Izuzetno smo zadovoljni odazivom roditelja i suradnjom ravnatelja i pedagoga iz dječjih vrtića “Bjelovar”, “Ciciban”, “Bubamara”, “Osmijeh” i “Pinokio”, na čemu svima od srca zahvaljujem – ističe predsjednica Udruge “Za zdravo i sretno djetinjstvo”, pedijatrica Marija Čatipović.
Ekran kao sredstvo smirenja
Istraživanje je pokazalo kako većina ispitanih bjelovarskih vrtićaraca, njih 50,18 posto, ispred TV-a, mobitela ili računala svakog dana provede između dva i tri sata. 12,18 posto uz medije provede između tri i četiri sata, 34,69 posto manje od jednog sata, a 2,95 posto čak više od četiri sata. Većina roditelja, njih 51,72 posto djeci dozvoljava konzumaciju zbog zabave, 17,77 posto zbog edukacije, 21,49 posto za “ubijanje” dosade, 5,57 posto za smirivanje djeteta, a 11,21 posto iz nekih drugih razloga. Nadalje, rezultati su pokazali kako 41,46 posto roditelja dozvoljava djeci gledanje TV nakon 20 sati, a tek 56,30 posto roditelja kontrolira medijske sadržaje koje njihovi mališani konzumiraju.
Do sada je Udruga provela tri radionice sa djecom na temu medijske pismenosti na kojima se “vježbala” razlika između stvarnosti i prikaza u medijima. Također, napravljene su i tri radionice izrade medijskog sadržaja, točnije radio emisije, na kojima su se neka djeca našla u ulozi novinara, voditelja, a neka u ulozi govornika. Roditelje se na dvije radionice educiralo o medijskoj pismenosti i prezentirani su rezultati istraživanja Udruge. Pokazalo se da su roditelji svjesni da je potrebno usmjeriti djecu na pozitivne učinke medija i medijskih sadržaja, kao što su obrazovne emisije, edukativne igre i obogaćivanje vokabulara, ali i da je potrebno uvesti granice u vremenu provedenom pred TV-om, za tabletom, pametnim telefonima i sličnim medijima.
Na dvije održane radionice s roditeljima na temu medija i granica te nepovoljnog medijskog sadržaja psihologica Mirna Stavinoha ukazala je na važnost kontrole medijskog sadržaja s kojim se naša djeca susreću te preporučila unaprijed postaviti granice kad i koliko će dijete koristiti medije i pritom se usmjeriti na pozitivne ishode djetetove suradnje. Primjerice, savjetuje Stavinoha, djeci se moće reći: “Sad možeš pola sata igrati igricu na mobitelu dok ja kuham, a kasnije ćemo se zajedno igrati kockama/čitati priču.”
Odgovornost roditelja
-Djeca do šeste godine ne bi smjela provesti više od 2 sata na dan u konzumiranju medijskih sadržaja i tu je velika odgovornost na roditeljima da jasno postave granice i još važnije da budu upoznati sa sadržajem koje dijete gleda i koristi. Preporuka je pokušati što češće zajednički gledati TV, razgovarati s djetetom ako je vidjelo neki nepovoljan medijski sadržaj, umiriti dijete ako je uzrujano, objasniti što je gluma, a što stvarnost i moguće posljedice u stvarnosti i, naravno vrlo važno, biti djetetu primjer. To znači da i mi odrasli sebi moramo uvesti granice u vremenu provedenom pred TV-om, za tabletom, na društvenim mrežama itd. Ako roditelji ne preuzmu kontrolu nad vremenom i medijskim sadržajem koje dijete konzumira, do izražaja mogu doći neki negativni učinci pretjerane konzumacije, a to su nedostatak izravne komunikacije, nezainteresiranost za druge aktivnosti i osobe, nemotiviranost za pamćenje novih informacija, neusredotočenost za jedan zadatak, što kasnije u školi može stvarati probleme kad je potrebno strpljenje pri praćenju nastave – kaže Stavinoha.
Zaključci ovog projekta su kako je potrebno usmjeriti se na pozitivne učinke medija, a to su proširivanje rječnika kod djece, stvaranje želje za istraživanjem i pronalaskom informacija, razvoj vještina rješavanja problema te blagodat dostupnosti edukativnih materijala.
