BJELOVAR – Iako su priče o tajanstvenim bićima mitološke Bilogore koje je u dva nastavka knjige “Bilogorska čarolija” uobličila mlada književnica iz Velikog Trojstva Romana Kovačić, posebne same po sebi, još posebnijima učinile su ih ilustracije koje potpisuje Miroslav Vincelj.

Mladi kreativac iz Gudovca pokraj Bjelovara ljubav prema slikarstvu otkrio je još u djetinjstvu. Stalno je, kaže, nešto crtao na papirićima, a ozbiljnije se umjetničkim stvaralaštvom počeo baviti u srednjoj školi, kada je u svojoj Ekonomskoj i birotehničkoj održao i prvu izložbu.

-Već tada koristio sam različite tehnike koje su mi drage i danas, poput akvarela, suhe pastele i ugljena. Izložba je bila uspješna, no tada mi je netko s izložbenih panoa ukrao najbolje radove. Bio sam razočaran, no tješio sam se kako je to valjda znak da zapravo nisu loši – priča nam kroz smijeh Miroslav. Sve do početka suradnje s Romanom Kovačić, bavio se isključivo klasičnim slikarstvom, a onda je ušao u svijet digitalne umjetnosti kojoj je ostao vjeran do danas.

Sakupljač duša

Brojne mogućnosti

-Prilikom izrade prvog dijela “Bilogorske čarolije” nabavio sam svu potrebnu opremu za izradu slika na računalu. Bio je to novi izazov koji sam, rekao bih, dobro savladao, posebice kad se uzme u obzir činjenica da sam imao jako malo vremena za izradu ilustracija. Do objave novog nastavka prošle su četiri godine, tako da sam imao dovoljno vremena za usavršavanje pa su ilustracije u novoj knjizi puno bolje, finije i sofisticiranije – priča nam Miroslav koji ni sam ne zna broja slikama koje je do sada napravio.

Među njima ima portreta, pejzaža, ilustracija za slikovnice i dr. Dodaje kako je digitalno slikarstvo u Hrvatskoj još uvijek relativno nepoznato i njime se bavi jako malo umjetnika. Alati kojima se koristi pri izradi slika i ilustracija slični su onima za obradu fotografije.

-Digitalna umjetnost pruža puno više mogućnosti od klasične. Kod nje si, primjerice, možete dozvoliti pogrešku koju, ako do nje dođe, jednostavno izbrišete. Možete naglašavati boje, sjene, svjetlost, izbrisati čitav dio slike i napraviti nešto novo. Digitalno slikarstvo je budućnost. Podložno je komercijalizaciji, no ima i svoju umjetničku vrijednost– pojašnjava naš sugovornik. S obzirom da u Hrvatskoj gotovo i ne postoji scena za ovu vrstu umjetnosti, svoje radove najčešće objavljuje na stranim internetskim stranicama. Reakcije na njegove radove, kaže, do sada su bile odlične.

Priroda

-Samim autorima njihov rad često se ne čini dovoljno dobrim pa im je potrebna potvrda nekoga sa strane. Tako je često i sa mnom pa mi puno znače pozitivni komentari koje dobivam od drugih autora i uvijek me iznova iznenade – iskren je Miroslav. Unatoč brojnim pohvalama, kaže, do sada nije previše zaradio na svojim umjetninama. Kod nas je ljudima još uvijek teško shvatiti koliko je truda i vremena uloženu i neku sliku te sukladno tome za nju ponuditi odgovarajuću cijenu. Ipak, nakon silnih pozitivnih komentara nakon dva nastavka “Bilogorske čarolije”, Miroslav se nada kako bi se i to moglo promijeniti.

Nezamjenjiv gušt

-Bilo je to za mene veliko iskustvo, a osim što sam usavršio svoj rad, naučio sam od Romane puno toga o zanimljivostima vezanima uz Bilogoru. Planiramo napraviti još dva nastavka i već imamo puno ideja i planova – otkriva mladi autor.

Iako se u posljednje vrijeme gotovo u potpunosti posvetio digitalnoj umjetnosti, ipak s vremena na vrijeme u ruke uzme i tradicionalne slikarske alate.

-Iako digitalno slikarstvo ima brojne prednosti, ništa ne može zamijeniti onaj gušt koji pruža klasična umjetnost kod koje nema velikih popravaka i ponavljanja koraka i u kojoj slikar na neki način u sliku unosi samoga sebe. Na svakoj takvoj slici autor ostavlja poseban, prepoznatljiv trag koji nije moguće napraviti niti uz pomoć najmodernijih računala – zaključuje Miroslav.