Piše: Vedran Cindrić

BJELOVAR – Mlada Bjelovarčanka Helena Bluma (24) uspješno je diplomirala na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu s diplomskim radom ‘Kulturni identitet grada Bjelovara početkom 21. stoljeća’, a njezin rad stručno vijeće Odjela za sociologiju proglasilo je najboljim u akademskoj godini 2019/20120.

U diplomskom radu na gotovo 70 stranica Helena je istražila što sve čini kulturni identitet grada Bjelovara početkom 21. stoljeća. Nakon što je povela teorijsko istraživanje kojim je detektirala glavne silnice pri oblikovanju gradskog, grupnog i individualnog identiteta, Helena je provela kvalitativno istraživanje temeljeno na intervjuima sa sugovornicima. Analize intervjua nadopunjene su istraživanjem povijesnih činjenica, vizualnih osobitosti i sadržaja, poviješću i djelovanjem manjinskih zajednica u gradu te analizom postojećih kulturno-umjetničkih događanja.

-Kako to da ste se odlučili baš za temu kulturnog identiteta grada Bjelovara?

Pitanje identiteta dio je mog znanstvenog interesa još od prve godine fakulteta. Odslušala sam nekoliko kolegija koji su u fokusu imali teorije identiteta, uporišta identifikacije, posljedice i razine identiteta. Poslije sam sudjelovala u historijsko-antropološkoj radionici na Sveučilištu gdje smo raspravljali o procesu „drugotvorenja“, odnosno utjecaju drugosti na formiranje lokalnih i nacionalnih identiteta kroz prošlost uz prethodno utvrđene elemente drugosti koji su utjecali na konstrukciju društvenih identiteta. S vremenom, kada sam stekla još više znanja o sociološkim procesima u zajednici i počela reflektirati usvojeno znanje na našu zajednicu, smatrala sam da će tema mog diplomskog rada biti savršen spoj zadovoljstva i znanstvenog rada. To je došlo i kao kruna mog studiranja jer sam imala priliku pisati o svom gradu iz znanstvene pespektive. S druge strane, kako sam šest godina živjela u Zagrebu i imala svojevrsni odmak od aktivnog bivanja u Bjelovaru, počela sam još više cijeniti sve bogatstvo našeg kraja i ljudi. Željela sam vidjeti što je i što sve čini kulturni identitet grada Bjelovara te kako ga percipiraju naši sugrađani. Naravno, u rad sam ušla sa svojevrsnim pretpostavkama, međutim pokazalo se da sveobuhvatnost značenja leži u pojedinačnim iskustvima i značenjima lokalne zajednice.

-Koji dio istraživanja kulturnog identiteta je bio najzahtjevniji?

Rekla bih da nijedan dio rada nije bio „najteži“, međutim bilo je zahtjevnih momenata. To se odnosilo na interpretaciju i kontektualizaciju podataka. Naime, život i odrastanje u Bjelovaru pomogao mi je da u iskazima svojih sugovornika prepoznam formalna i neformalna značenja, da kontekstualiziram ono što bi netko od sugovornika smatrao zdravorazumskim činjenicama te da shvatim važnost njihovih životnih priča. Kako bih što objektivnije interpretirala rezultate, puno vremena sam provela čitajući povijesne činjenice grada. Imala sam veliku odgovornost da iskaze sugovornika stavljam u različite kontekste kako bih dobila cjelinu odgovora i shvatila dubinu značenja njihovih iskaza. Primjerice, ispostavilo se da regionalna identifikacija (Bilogorci) nije naročito snažna kao što je to primjer u nekim drugim regijama (npr. Dalmacija, Slavonija i druge). Na izostanak regionalne identifikacije mojih sugovornika vjerojatno su utjecale činjenice da su bjelovarski kraj doseljavali stanovnici iz raznih nacionalnih i internacionalnih krajeva (miješanje kultura i običaja) te geostrateški položaj grada Bjelovara (ne u blizini prirodnih resursa poput rijeka, mora i dr.) uz kratku povijest postojanja (tek nešto više od 260 godina). Još jedan od primjera koji je dao potpuno drugačije svjetlo na formiranje identiteta grada je i povijesno uporište kao sastavnica identiteta. Naime, povijest je jedna od objektivnih kategorijalnih stereotipa koju pojedinac prihvaća te pomoću nje razvija svijest o sebi i svojoj zajednici, a na njoj dalje temelji, objašnjava i razumije svoju pripadnost. Iako sugovornici jesu upoznati s nastankom grada, njegovom strateškom namjenom i osnivačicom, gestikulacija i izjave sugovornika upućuju na zaključak da „starija prošlost“ grada nije ostavila upečatljiv trag u njihovim identitetima već da su sugovornicima važniji autentični događaji vezani uz grad koji su nedavno svršeni, a koji su uključivali iskustvo njih samih i obitelji koja im je takve događaje prezentirala važnima: osvajanje europskog rukometnog prvenstva, višegodišnje održavanje moto-budnice i razdoblje vrhunca industrijske djelatnosti koja je zapošljavala velik broj stanovnika. Eto, to su „sitne“ stvari na koje inače ne bismo obraćali pozornost da nisu sustavno istražene.

-Što Vam znači ova nagrada i koji su daljnji planovi?

Nagrada za najbolji diplomski rad potvrdila mi je važnost ulaganja truda u posao koji radiš. Dala mi je i vjetar u leđa da se nastavim baviti znanstvenim radom i voljela bih svoje obrazovanje nastaviti na višoj razini. Rado bih sudjelovala i na unapređenju eventualnih nedostataka naše zajednice.