Duže od dva desetljeća Mladen Vezmarović, politolog po struci i veliki zaljubljenik u povijest, radi na jedinstvenom projektu, koji bi na jednom mjestu trebao okupiti što je moguće veći broj pojedinaca koji su na bilo koji način dali doprinos razvoju Bjelovara i njegove šire okolice. Naime, iz različitih je razloga nemoguće je obuhvatiti baš sva imena. Opsežnom studijom radnog naziva “Biografski leksikon Bjelovarsko-bilogorske županije” do sada je obuhvaćeno oko tisuću imena, čime je projekt od otprilike 700 stranica praktički priveden samom kraju. No, njegov autor našao se pred problemom s kojim se danas susreće većina autora ovakvih publikacija.
Brojni izvori
-Jako je teško pronaći izdavača i sponzore za izdavanje ovakve knjige i s tim se borim već neko vrijeme. A mislim da bi bilo korisno imati ovakvo djelo, prvo u kojem bi bili obuhvaćeni svi značajni ljudi koji su djelovali na ovim prostorima, bez obzira jesu li ovdje rođeni ili su proveli u našim krajevima neko vrijeme, školujući se, radeći i sl. K tome, nisam se ograničio samo na jedno razdoblje, već u svome djelu navodim baš sve važne ličnosti, od biskupa Stjepana II Babonića, koji je podigao crkvu Svete Magdalene u Čazmi, pa sve do nekih naših suvremenika – otkriva Vezmarović. Prilikom traženja podataka služio se, dodaje, najrazličitijim mogućim izvorima, od knjiga u bjelovarskoj i zagrebačkim knjižnicama, preko televizijskih emisija, starih novina, internetskih poveznica i dr.
Zanimljivi detalji
-Olakotna okolnost bila je i činjenica što radim u Državnom arhivu pa su mi i na taj način brojni izvori bili dostupni. U svom istraživanju naišao sam na mnoštvo zanimljivih podataka koji su me i samog iznenadili. Primjerice, nisam znao da je pravo ime Boška Petrovića Bogoslav, dok se Mojica Birt zapravo zvao Mojsija – kaže naš sugovornik.
Iako još nije formalno ukoričeno, njegovo djelo već su imali priliku vidjeti izabrani pojedinci pa su ga već i recenzirali dr. sc. Dragutim Pavličević, znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, prof. Ivan Pinter te sveučilišni profesor dr. Josip Biškup. Recenzenti se slažu kako bi bila šteta da se “Biografski leksikon bjelovarsko-bilogorske županije” ne objavi, s obzirom da bi bez sumnje on bio od velike koristi za daljnja istraživanja bogate prošlosti ovih krajeva.
