Državni zavod za statistiku ovih je dana objavio najnovije podatke o zaposlenosti, plaćama i ostalim gospodarskim aktivnostima po županijama. U studiji DZS-a mogu se usporediti svi ti podaci u zadnjih dvadesetak godina, a kad se uzmu u obzir podaci za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, oni baš i nisu obećavajući. Kad se uzme u obzir prosječna neto plaća, prema podacima DZS-a ona je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji od državnog prosjeka manja za gotovo tisuću kuna.
I dok je državni prosjek 2015. godine iznosio 5650 kuna, u nas se prosječno mjesečno moglo zaraditi 4720 kuna. Prilično poražavajući podatak je da su prosječne mjesečne plaće bile niže tek u tri županije, Međimurskoj, Varaždinskoj i Virovitičko-podravskoj. Ipak, pozitivan je pomak što od 1994. godine, otkako se i vodi ova statistika i prosječna je zarada tada u BBŽ iznosila tek 1200 kuna, plaće konstantno rastu i prosječna plaća u 2015. godini bila je najveća do sada.
Manje nezaposlenih
Kada je riječ o stopi registrirane nezaposlenosti, svojevrsnu katarzu smo prošli prije nekoliko godina, kad je ona iznosila i više od 30 posto. Stopu registrirane nezaposlenosti u DZS su izračunali kao odnos nezaposlenih prema aktivnom stanovništvu, a u 2016. godini ona je iznosila čak 27,5 posto. Prema ovim podacima u ožujku prošle godine na području Bjelovarsko-bilogorske županije bez posla je bilo 10783 ljudi, što je gotovo tri tisuće manje u odnosu na samo dvije godine ranije. Tada je bez posla bilo čak 13656 ljudi, a osim što je gospodarska aktivnost u ove dvije godine ipak donekle porasla, na značajno smanjenje broja nezaposlenih jamačno je utjecao i ulazak Hrvatske u Europsku uniju te otvaranje granica pa su mnogi trbuhom za kruhom potegnuli u Njemačku, Irsku ili druge razvijenije zemlje.
Ipak, posebno je šokantan podatak o individualnim poljoprivrednicima, koji su preuzeti iz evidencije osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Tako je još 1998. godine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji bilo registrirano čak 10486 individualnih poljoprivrednika. Iz godine u godinu broj poljoprivrednika se smanjivao. Već 2002. godine pao je ispod sedam tisuća, pet godina kasnije pao je ispod pet tisuća, 2010. godine ispod četiri tisuće, a prošle godine su u BBŽ preostala tek 2423 registrirana poljoprivrednika. Dakle, u samo 18 godina broj registriranih poljoprivrednika u županiji koja se voli dičiti kao najstočarskijom, smanjio se gotovo pet puta.
Utjecaji krize
Kad je riječ o obrtnicima i slobodnim zanimanjima, tu je posebno vidljiv utjecaj globalne krize, koja je cijeli svijet poharala 2008. godine. Godinu prije obrtnici su u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji bili na vrhuncu i bilo je registrirano čak 5330 takvih subjekata. Potom je uslijedio strmoglavi pad pa je prema podacima iz 2016. godine u županiji i dalje egzistiralo tek 3752 obrtnika, no dobra je vijest je što se taj broj u odnosu na godinu ranije ipak nešto povećao. Na broj zaposlenih u pravnim osobama, odnosno tvrtkama, također je evidentno utjecala ekonomska kriza jer je na vrhuncu, tj. 2008. godine ondje bilo zaposleno 26776 ljudi, dok ih je lani bilo oko četiri tisuće manje, odnosno 22438.
Ipak, možda je najstrašniji podatak da se u odnosu na desetak godina unatrag, broj aktivnog stanovništva smanjio za čak osam tisuća ljudi. Tako je još 2007. godine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji bilo 47864 radno aktivnih stanovnika, dok ih je lani bilo 39224. Otprilike za toliko se u ovih desetak godina smanjio i broj zaposlenih stanovnika te je tako u prošloj godini radom u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji privređivalo tek 28441 ljudi.
