Bjelovarski poslodavci, baš kao i u ostatku Hrvatske, već neko vrijeme muku muče s pronalaskom adekvatne radne snage. Iako je registrirana stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i dalje na poprilično visokih deset posto, a samo u Bjelovaru potkraj kolozova Hrvatski zavod za zapošljavanje zabilježio je više od tri tisuće nezaposlenih, u pojedinim branšama radnika nema ni za lijek. Ponajbolje to znaju poslodavci poput Hittnera i RS metala koji već mjesecima traže radnike iz metalske struke, no kamo sreće da je to jedina branša u kojoj se osjeti deficit radne snage. Vrlo slično je i s drvoprerađivačima.
Drvoprerađivača ni za lijek
Podsjetimo, na ruševinama bivše Česme tvrtke poput Kronospana CRO i Bjelina grade nove pogone čija se vrijednost mjeri u desecima milijuna eura, dok istodobno na području čitave Bjelovarsko-bilogorske županije gotovo da i ne postoji škola u kojoj se uči za neka od drvoprerađivačkih zanimanja. I dok je probleme novijeg datuma poput odlaska najkvalitetnijih radnika u europske zemlje višeg standarda nemoguće riješiti u kratkom vremenskom jer zahtijevaju ono što nazivamo strukturnim reformama, a od čega svaki normalan političar bježi, tu su i problemi starijeg datuma. A, među njima se pak ističe ono što definiramo kao školovanje kadra za Zavod, a riječ je ponajprije o srednjoškolskim zanimanjima za koja ne postoji interes poslodavaca. Upravo zbog školovanja kadrova za Zavod, umjesto za tržište rada i imamo poslodavce koji ne mogu do kvalitetnog radnika, iako je u Bjelovaru već spomenutih tri tisuće nezaposlenih radno sposobnih osoba. Jedno od rješenja koje se nudi, a ne primjenjuje se često, su javnosti dosta nepoznate upisne preporuke. Naime, Zavod za zapošljavanje svake godine resornom ministarstvu šalje popis zanimanja koje poslodavci traže, ali i popis zanimanja osoba koje su najčešće na Zavodu kako bi se nesrazmjer između traženih i suvišnih zanimanja barem donekle smanjio.
“Štancanje” kadra za Zavod
Popis se mijenja iz godine u godinu, a čak i da ministarstvo prihvati preporuke, potrebne su najmanje tri godine da iz školskog sustava iziđu prvi maturanti željenih struka. A, s obzirom da je riječ o preporukama, ministarstvo ih uopće ne treba prihvatiti, nego i dalje nastaviti sa “štancanjem” kadra za Zavod između ostalog i zato što je tako jednostavnije. Uvođenje novih smjerova sa sobom donosi i drukčiju kadrovsku politiku na razini škole – potrebno je imati nastavnike osposobljene za predmete koje valja podučavati u potrebnim zanimanjima, često je potrebna i dodatna oprema, a tu je i dodatni problem s nastavnicima čija se satnica temelji na “suvišnim” zanimanjima. U slučaju da se takvi smjerovi ukinu, oni ostaju bez posla. Što je u hrvatskom sustavu još uvijek na razini znanstvene fantastike. Igor Kokoruš
Zanimanja koja poslodavci traže:
1. Dvogodišnji ili trogodišnji srednjoškolski obrazovni programi
Zidar/zidarica
Tesar/tesarica
Fasader/fasaderka
Elektroinstalater/elektroinstalaterka
Vodoinstalater/vodoinstalaterka
Plinoinstalater/plinoinstalaterka
Bravar/bravarica
Konobar/konobarica
Soboslikar-ličilac/soboslikarica-ličiteljica
Limar/limarica
Zavarivač/zavarivačica
Operator/operatorica numerički upravljanim strojevima
Tokar/tokarica
Stolar/stolarica
2. Stručni studij
Rehabilitacija
3. Sveučilišni studij
Medicina
Engleski jezik i Književnost; Anglistika
Edukacijska rehabilitacija
Matematika
Građevinarstvo
Dentalna medicina
Veterinarska medicina
Strojarstvo
Njemački jezik i književnost; Germanistika
Farmacija
Računarstvo
Informatika
Elektrotehnika i informacijska tehnologija
2. Obrazovni programi u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika ili studenata
Trogodišnji srednjoškolski
Prodavač/prodavačica
Automehaničar/automehaničarka
Frizer/frizerka
Četverogodišnji srednjoškolski
Ekonomist/ekonomistica
Komercijalist/komercijalistica
Tehničar/tehničarka za računarstvo
Stručni studij
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Sveučilišni studij
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Učiteljski studij
No comments!
There are no comments yet, but you can be first to comment this article.