Iz Ministarstva poljoprivrede stigla je dugo očekivana vijest. U suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) mjerodavno ministarstvo ponudilo je „Investicijske kredite za ruralni razvoj” u cilju podrške većim investicijama u proizvodnji, preradi i šumarstvu. Korisnicima je na raspolaganju više od 500 milijuna kuna, počevši od rujna 2019.
„Investicijski krediti za ruralni razvoj” su financijski instrument Programa ruralnog razvoja u kojemu sudjeluje HBOR u suradnji s poslovnim bankama s ciljem olakšavanja pristupa dugoročnim investicijskim kreditima poljoprivrednicima, prerađivačima te subjektima u sektoru šumarstva. Prema potpisanom sporazumu HBOR je upravitelj fonda sredstava, dok su poslovne banke; OTP banka Hrvatska d.d., Privredna banka Zagreb d.d. i Zagrebačka banka d.d. financijski posrednici koji zaprimaju, obrađuju i isplaćuju kredite krajnjim primateljima.
Ka povećanju konurentnosti
Novi način potpora za ruralni razvoj omogućit će povoljnije kreditiranje, a time i ulaganja koja su nužna da se stvore nova i bolja radna mjesta, viši prihodi te poveća opća konkurentnost ruralnih područja.
-Trebao bi to biti važan iskorak za razvoj poljoprivrede, prerade i šumarstva, tri važna sektora koja su do sada bila u nepovoljnom položaju u pogledu zaduživanja kroz komercijalne bankarske linije, a samim time njihova konkurentnost na tržištu bila je upitna, istaknula je ministrica poljoprivrede, Marija Vučković na svečanosti potpisivanja sporazuma između HBOR-a i poslovnih banaka.
Investicijskim kreditima za ruralni razvoj mogu se financirati projekti vrijednosti do milijun eura, s dugim rokovima otplate do čak 15 godina, a moguć je i poček do 3 godine, odnosno do 5 godina za trajne nasade. Kamatne stope su niske, a korisnici su oslobođeni plaćanja uobičajenih bankarskih naknada.
Široka namjena kredita
Investicijski krediti za ruralni razvoj mogu se koristiti za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima kao i modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme pri dobivanju drva i šumskouzgojnim radovima te u predindustrijskoj preradi drva.
