Nema šanse da se itko bez detaljnih uputa za upotrebu snađe u šumovitom popisu razloga za dodjelu stanova u vlasništvu Grada Bjelovara. Do tog smo zaključka došli nakon što smo gotovo sat vremena kod gradske pročelnice za gospodarstvo Sonje Novak i njezine suradnice Jelene Galiat Dinjar pokušavali odgonetnuti na temelju kojih sve propisa su neki naši sugrađani dobili pravo useliti u gradske, u prijevodu nekretnine svih nas, i plaćati povlaštene najamnine. I dok nam je već na prvu bilo jasno zašto, primjerice, po 70-ak kuna mjesečno plaća petero stanara za u prosjeku 40-ak četvornih metara prostora u Ulici Bedem ljubavi 1991., kod mnogih drugih nam to nije pošlo za rukom.
– Ne može se baratati osobnim podacima, ali u pravu ste. Već letimičnim pregledom vidi se da pojedini korisnici plaćaju manje od tržišne cijene i odlučili smo kako ćemo najamnine gradskih stanova podići za 20 posto, tako ćemo i pomoći iznalaženju dodatnih iznosa u proračunu koji će nam onda omogućiti snižavanje cijene vrtića za roditelje – na prvu je reagirao gradonačelnik Dario Hrebak, koji nas je za daljnje detalje uputio u mjerodavni Upravni odjel za gospodarstvo. Ujedno je i potvrdio da su među najmoprimcima i Bjelovarčani s ne baš malim primanjima, poput ravnatelja nekih gradskih ustanova te nastavnika i profesora.
Šuma ustupaka
Slobodno ugovoreni najam sukladno ranijim propisima, slobodno ugovoreni najam izvan Liste prvenstva temeljem članka 9. Odluke o davanju stanova u najam, zaštićeni najam, slobodno ugovoreni najam temeljem Liste te slobodno ugovoreni najam temeljem članka 57. Odluke, sve su to različite kategorije po kojima u 74 stana i kuće žive gradski podstanari.
-Riječ je o vrlo malom dijelu nekretnina koje su dodijeljene člankom 9. Odluke, dok tzv. privilegiranih najmoprimaca nema puno – reagirala je na riječ privilegirani Galiat Dinjar. Ne bi, kaže, htjela da građani steknu dojam kako se nekome nešto davalo ispod stola jer upravo je ona bila svjedok donošenja takvih odluka za prošle gradske vlasti.
-O svakom zahtjevu odlučivalo je višečlano gradsko povjerenstvo i sjednice su bile duge. Satima se iz svih mogućih uglova razmatralo kriterije na koje su se u zahtjevu stranke pozivale, a najviše se gleda dohodovni cenzus i imaju li oni ili članovi njihove uže obitelji vlastitu nekretninu ili ne – objašnjava Galiat Dinjar. No, doznajemo kako odluka Povjerenstva nije odlučujuća, već končanu riječ ima sam gradonačelnik. U konkretnom slučaju riječ je o 10 stanova i među njima su oni najvrjedniji, poput dva stana u Starčevićevoj ulici. Tri puta više stanova koristi se na temelju slobodno ugovorenih najmova sukladno ranijim propisima iz 2003., kada je odlučivalo još Gradsko poglavarstvo, ali i prije. S Liste prvenstva iznajmljeno je 15 stanova, a još dva su pripala ranije ilegalno useljenim stanarima jer člankom 57. Grad ih može legalizirati ako udovoljavaju kriterijima koji se traže za Listu prvenstva. Još četiri gradska stana su neuseljiva jer nemaju niti sanitarni čvor, a 12 gradskih nekretnina uživaju zaštićeni najmoprimci temeljem stanarskog prava, no zanimljivo, ako ga i nisu otkupili, ne smije ih se tjerati van.
Kadrovski stanovi
-Nažalost, potrebe su daleko veće nego što su gradske mogućnosti za smještajem. Kadrovskih stanova ima svega nekoliko. Po mom mišljenju, trebali bismo složiti listu kadrovskih stanova i jasno odrediti za koje je to kadrove, koji su potrebni Bjelovaru – komentira na kraju pročelnica Novak. Hoće li nova gradska vlast poslušati takvo mišljenje i što će se odigravati s gradskim stanovima i kućama bit će zanimljivo vidjeti potkraj iduće godine. Naime, baš tada ističu petogodišnji ugovori o najmu u svim kategorijama, osim u onoj zaštićenih najmoprimaca koji imaju doživotno pravo korištenja, pa čak i nakon njihove smrti članovi obitelji koji su u trenutku sklapanja ugovora živjeli na istoj adresi.
U mom sada već podužem radnom vijeku pamtim tek dva do tri slučaja građana koji su došli u Grad i zahvalili se na stambenoj pomoći otkazujući ugovor o najmu jer su se uspjeli sami snaći ili nešto dobiti u nasljeđe. Ako izuzmemo socijalno ugrožene, moram priznati da se drugi, osim već useljenih, niti ne javljaju za dodjelu – zaključuje i Galiat Dinjar.
