Bez ikakve medijske pompe Grad Bjelovar prošloga petka pridružio se skupini hrvatskih gradova uključenih u privremenu i jednokratnu mjeru Vlade RH za oprost dugova prezaduženim građanima i njihovim obiteljima, uključujući umirovljenike, nezaposlene, osobe s malim primanjima i osobe s invaliditetom. Riječ je o dobrovoljnom sporazumu u kojemu osim Grada Bjelovara sudjeluju teleoperateri, banke i javna poduzeća.

– Grad Bjelovar je i prethodnih godina otpisivao određen iznos dugova, i to onih za koje smo procijenili da ih je nemoguće naplatiti zbog zastare i drugih razloga. Takvi dugovi samo su opterećivali bilancu. Rado smo odazvali pozivu Vlade RH i potpisali sporazum, jer ovdje je riječ o socijalno osjetljivoj mjeri koja će donekle pomoći određenom broju naših sugrađana – ističe Antun Korušec, bjelovarski gradonačelnik, dodajući kako navedena mjera neće značajno utjecati na gradski proračun. Prema izračunu stručnih službi, riječ je o oko 40 tisuća kuna dugovanja, od čega se 11 tisuća odnosi na komunalnu naknadu, a ostatak na ostale troškove. Sudeći prema iznesenim podacima, Bjelovarčani bankama i teleoperaterima duguju mnogo više nego sâmom Gradu, a jedan od razloga zasigurno se krije i u prilično niskoj cijeni komunalne naknade.

Korisnici novčanih naknada prvi na redu

– Moguće je oprostiti maksimalno 35 tisuća kuna duga i to kumulativno, dakle kada se zbroje sva dugovanja evidentirana u Financijskoj agenciji. Dužnici kojima je moguć oprost dijele se na dvije kategorije. U prvoj su korisnici novčanih naknada sustava socijalne skrbi, dakle oni koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu, pomoć za uzdržavanje ili osobnu invalidninu. Oni će prvi doći na red, a svoj zahtjev mogu predati u Fini ili u Centru za socijalnu skrb, gdje ujedno mogu i provjeriti jesu li na listi dužnika. U drugu kategoriju spadaju oni s primanjima koja ne prelaze 2,5 tisuća kuna ako su samci, odnosno 1.250 kuna po članu kućanstva. Oni se mogu prijavljivati od 2. travnja do kraja lipnja – pojašnjava Korušec. Valja napomenuti i kako građani koji traže oprost duga ne smiju imati oročenu ili stambenu štednju, depozite i sličnu financijsku imovinu, ali i drugu nekretninu osim one u kojoj žive. Sljedeći bitan uvjet je taj da je račun građanina koji traži oprost duga na dan 30. rujna 2014. godine, blokiran duže od 360 dana. Riječ je, dakle, o mjeri koja je namijenjena oprostu dugova koji se, prema svemu sudeći, ionako ne bi mogli naplatiti, no kako su kriteriji prilično komplicirani, prije podnošenja zahtjeva najbolje je posjetiti Finu ili Centar za socijalnu skrb te pronaći svoje ime na listi. Vlada RH procjenjuje da će navedena mjera olakšati život za 60 od 300 tisuća hrvatskih građana, dakle svakom petom. Koristeći isti omjer, Vladina mjera trebala bi “deblokirati” račune 700-tinjak Bjelovarčana, s obzirom da ih je, prema najsvježijim podacima Fine krajem studenog prošle godine bilo 3.549.