BJELOVAR – Od ove godine ribičke dozvole u slatkovodnom ribarstvu izdaju se putem aplikacije koju je izradilo Ministarstvo poljoprivrede. U stvari ribolovac i dalje mora doći u svoje ribolovno društvo odnosno kod ovlaštenika ribolovnog prava da bi dobio ribolovnu dozvolu za ovu godinu, koja mu kroz sustav stiže na e-mail adresu ili mu je odmah isprintaju u ribičkom društvu. Prilikom uplate dozvole ribič dobiva člansku iskaznicu HŠRS-a odnosno svog matičnog društva.

U ribolov s pametnim telefonom

Da bi to sve mogao ostvariti morali su ribiči prije toga zamijeniti staro uvjerenje o položenom ribičkom ispitu za koje su morali izdvojiti po 100 kn. I dok su ribiči još „prežvakali“ tih 100 kuna za tu promjenu i za dobiveno novo „elektronsko“ uvjerenje o položenom ispitu, s obzirom da su ti novci (većim dijelom) završili u županijskim savezima odnosno zajednicama ili društvima koja su ovlaštenici ribolovnog prava, dakle ipak (recimo tako) natrag kod ribiča, nova e-dozvola i aplikacija kojom se trebaju služiti ove godine u ribolovu, na vodi, ribolovcima nikako ne ide pod kapu.

Ta „ribolucija“ izazvala je buru negodovanja nakon usvajanja novog Pravilnika o prodaji ribolovnih dozvola, a i dalje se ne stišava, bez obzira što je HŠRS odnosno nacionalni ribolovni savez uputio niz primjedbi Ministarstvu poljoprivrede, kako bi se aplikacija prilagodila situaciji na terenu („na vodi“). Naime, da bi ribič ispunio sve obveze koje ima s novom e-dozvolom mora imati kod sebe i „pametni telefon“. Nitko u Ministarstvu nije mislio da dobar dio ribolovaca, pogotovo onih starijih, uopće nema mobilni telefon, a pogotovo ne onaj „pametni“.

No, da pojasnimo cjelokupnu situaciju i problem. Prilikom uplate godišnje dozvole, podaci o ribolovcu unose se u za to predviđenu programsku podršku Ministarstva, a e-dozvola se prosljeđuje ribiču na e-poštu. Dozvolu sada više ne treba nositi sa sobom na vodu, jer će ribočuvari dozvolu moći provjeriti on-line. No, kvaka je u novom načinu vođenja popisa ulova, kojeg je do sada ribolovac vodio u jednoj knjižici.

Od ove godine, ribolovac kada dođe na vodu treba  putem svog „pametnog telefona“ ući u aplikaciju „m-Ribic“, prijaviti se da je došao na vodu kod tog ovlaštenika i kad ide iz ribolova treba se odjaviti na isti način i u popis ulova u „mobitel“ unijeti broj i količinu – vrste riba koje je ulovio i nosi kući. Da bi ušao u aplikaciju i „m-Ribic“, ribolovac mora unijeti svoj OIB i broj dozvole, kojeg čine tri slova i 13 brojki. Sve se to da napraviti, ali problem nastaje tamo gdje nema signala ili se (kao kod ribolovaca na Dunavu blizu granice sa Srbijom) miješa signal druge zemlje. Ima tu još problema na koje su ukazali čelni ljudi HŠRS-a u zadnjem dopisu Ministarstvu. No, teško je da će se ovakav novi način „ribolovljenja“ ukidati. Ipak, svi se nadaju da će Ministarstvo izaći u susret i neke stvari pojednostaviti i prilagoditi uvjetima na vodi i ribolovcima.

Prijava i odjava putem aplikacije

Svi ribiči dužni su voditi popis ulova, tj. one ribe koje su ulovili i odlučili zadržati moraju upisati u popis ulova. To je jasno. Do sada se taj popis bilježio u posebnu knjižicu, koju je ribič dobio kod kupnje ribolovne dozvole. Sada bi ulove trebalo unositi putem „pametnih“ telefona, kao i prijave dolaska u ribolov i odlaska. Po Zakonu o slatkovodnom ribarstvu za neispunjavanje popisa ulova postoje prekršajne sankcije.

Uplata članarina u društvima je počela. Problemi s novom „ribolucijom“ se pojavljuju, ali isto tako stižu vijesti i o odličnom funkcioniranju cijelog sustava, na nekim vodama. Problem će, ne promjeni li se što, biti s onima koji nemaju ili ne žele imati „pametne telefone“. Problem je i koliko je sve „ustavno“ i koliko stavlja u neravnopravan položaj odnosno uskraćuje jednake uvjete i slobodu kretanja i ribolova, pogotovo starijim osobama. Društva se u vezi toga svakojako snalaze, pa tako neka društva za sve one koji nemaju mogućnost pristupa internetu dozvole ispisuju na mjestu izdavanja dozvola. Neka su dogovorila da maksimalno pomognu svojim članovima u ispunjavanju zakonskih obveza. Tako je i u ŠRD Česmi Bjelovar.

-Kod nas na sportskim ribnjacima ŠRD Česme Bjelovar u Tomašu tijekom  ribolovnih dana, domar, koji je prošao potrebnu edukaciju će voditi brigu o tome da se putem društvenog interneta, prilikom dolaska unesu podaci za svakog ribolovca da je došao na vodu, a po odlasku s vode da ga se odjavi i unesu podaci o ulovu u popis ulova svakog ribolovca, kaže Marijan Žugović, predsjednik ŠRD Česma Bjelovar.

No, nisu sva društva tako dobro organizirana. Ima i malih društava koja nemaju kapacitete za to. Što će za njih donijeti nova „e-ribolucija“ pokazat će, već veoma brzo, vrijeme. (S. Slavinić)