Otkako je prije više od 11 godina u unajmljenoj šatri u Gradecu svečano proglašen početak radova na izgradnji autoceste od Vrbovca do Bjelovara, izgrađeno je i u promet pušteno tek 10,6 kilometara prometnice. Izgradnja brze ceste do Bjelovara napredovala je, a i napredovat će puževim korakom. Naime, Hrvatske ceste tek ovih dana nastavile su izgradnju prema Bjelovaru, a u međuvremenu se „izgubio” jedan trak ceste.

Do Breze tek za dvije godine

Trenutno se, dakle, počinje graditi jednotračna cesta od Farkaševca do pet kilometara udaljene Breze, a za izuzetni građevinski pothvat trebat će čak dvije godine! Ali, to nije sve.

Sami vozači neće imati nikakvu korist od tih radova jer se u Brezi uopće ne planira graditi čvorište. Još je porazniji podatak da čak niti 11 godina nakon početka radova na autocesti Vrbovec – Bjelovar još uvijek nije dovršena projektna dokumentacija za tu prometnicu. Prema riječima bjelovarskog gradonačelnika Darija Hrebaka, koji je inače zadovoljan dinamikom radova, dovršeno je 80-ak posto projektne dokumentacije, a on, prigodno predizbornim vremenima, očekuje vrlo skori dovršetak izrade projektne dokumentacije, pa i raspisivanje natječaja za izgradnju preostalih desetak kilometara do Bjelovara.

Zabrana za teretna vozila

Podsjetimo, dionica brze ceste Vrbovec – Farkaševac u promet je puštena u travnju prošle godine, iako je dovršena nekoliko godina ranije. Naime, projektanti nisu računali da se vozila s brze ceste moraju nastaviti kretati, pa su morali proširiti seoske ceste kako bi se brza cesta pustila u promet. Posljedica te nepromišljenosti je da je dionica Vrbovec – Farkaševac jedina brza cesta u Hrvatskoj po kojoj ne smiju prometovati teretna vozila, iako se brze ceste u pravilu rade upravo radi teretnog prometa. Prilazna cesta od Farkaševca preko Gudovca do Bjelovara tako je puna ograničenja brzine od 30 i 40 kilometara na sat, kao da se prolazi kroz centar Zagreba, a ne uz pitoresknu prirodu. Naime, ta je seoska cesta morala biti proglašena državnom, a kako se štedjelo na svakom metru, tako se tek djelomično proširivala, tek toliko da se ispuni zakonska norma.

Izgubljen drugi trak

Agonija izgradnje autoceste od Vrbovca do Bjelovara krenula je iz unajmljene šatre u Gradecu prije nešto više od 11 godina

Otkako je prije nešto više od 11 godina tadašnji hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader proglasio radove na autocesti Vrbovec – Bjelovar otvorenima, dogodile su se dvije velike degradacije. Ta je cesta iz autoceste vrlo brzo degradirana u brzu cestu, a potom je iz brze ceste postala jednotračna cesta. Dakle, ako se brza cesta ikada uspije dovući do Bjelovara, dovući će se s jednim, a ne dva traka. Drugi trak je još u duljem planu nego što je prvi trak, a sudeći prema trenutnoj brzini radova, i za taj prvi ćemo se jako načekati.

Bez potpisa Totgergelija (HDZ)

I na kraju, čak i tih bijednih pet kilometara brze ceste do Breze, kilometara koji neće značiti ništa nikome osim političarima, bilo bi upitno da nije bilo amandmana na državni proračun koji su uputili saborski zastupnici vladajuće koalicije. Riječ je o Vesni Bedeković i Josipu Đakiću, HDZ-ovim zastupnicima iz Virovitice, Vladimiru Bileku, saborskom zastupniku iz Bjelovarsko-bilogorske županije te Željku Lackoviću iz Đurđevca. Među potpisnicima amandmana, vrijedi napomenuti, nije bio Miro Totgergeli, predsjednik bjelovarsko-bilogorskog HDZ-a.