Krajem veljače ove godine na području Bjelovarsko-bilogorske županije registrirano je 109.152 osiguranika, kojih je najviše u Bjelovaru, 37.769, i Daruvaru 10.975, dok među općinama sa 4.409 prednjači Rovišće. Ipak, prije nešto manje od pet godina, točnije u lipnju 2014., ova je brojka bila osjetno veća i iznosila je 116.874 osiguranih osoba, po čemu BBŽ nije izuzetak u odnosu na ostale, a najčešćim razlozima se spominju iseljavanje i negativan prirodni prirast. Istodobno, statistički podaci ukazuju kako je ukupan broj dana bolovanja na razini Hrvatske tijekom prošle godine povećan za 8,61 posto, dok je prosječno s radnog mjesta izostalo 54.128 zaposlenika.

Službeni podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje otkrivaju kako je ukupna stopa bolovanja u našoj županiji lani iznosila 3,26, a godinu dana ranije 3,28 posto, što je tek neznatno smanjenje, ali ujedno i znatno povećanje u odnosu na 2016., kada je stopa privremene nesposobnosti za rad bilježila 3,07 posto. Uz to, u bjelovarskoj područnoj službi HZZO-a lani je na području županije obavljena 141 kontrola bolovanja, od čega njih 80 putem posebnih povjerenstava, 35 po nalogu poslodavaca i 25 redovnih kontrola. Tako je pregledano 366 osiguranika, od čega je zaključeno 136 privremenih nesposobnosti za rad, pri čemu se ističe kako nisu obavljane kontrole u kućama osiguranih osoba, stoji u odgovoru Službe za odnose s javnošću HZZO-a.

Najveće stope krajem i početkom godine

Međutim, na pitanje koji su razlozi povećavanja stope bolovanja, nude se različiti odgovori, pa će tako liječnici kazati kako su u pitanju podugačke liste čekanja, dok će stučanjaci u ovoj problematici navesti jedan od temeljnih razloga njihova rasta koji se „poklapa“ s godišnjim razdobljima širenja nekih bolesti. Tako statistika otkriva kako se najveće stope bilježe početkom i krajem godine, odnosno u vrijeme pojave gripe kada krivulje „odlaze u nebo“, dok sredinom proljeća dolazi do zatišja. Ali, kada je riječ o ekonomskim pokazateljima pojavljuje se ponešto drugačiji odnos, pa tako više ljudi odlazi na bolovanje iz industrijski snažnijih sredina, gdje je veća mogućnost ozlijeđivanja, pri čemu u izvjesnoj mjeri valja zanemariti odlaske na bolovanja povezanih s „klasičnim“ bolestima.(čr)