Lista projekata koje je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak obećao, a nije realizirao, s obzirom da je u prvoj fotelji grada već dvije i pol godine, poprilično je dugačka i, što je još važnije, financijski prilično izdašna.

Gradonačelnik Hrebak s pravom je u pluseve vladajuće koalicije HSLS-a, HDZ-a, HSS-a i ABB-a uvrstio sniženje cijene vrtića i stope prireza. Zatim obnovu Borika te obnovu bazena i Doma kulture, energetske obnove škola i to su sve stvari koje valja pohvaliti.

U odnosu na svog prethodnika Antuna Korušeca koji je, moto rječnikom, radio u leru i prvoj brzini, Dario Hrebak stisnuo je gas do daske i gotovo da ne prođe dan, a da ne najavi neki novi kapitalni projekt. Jedni doista i krenu u realizaciju dok od drugih, čini se, odustaje već nakon jedne prospavane noći.

Jednosmjenska nastava

Jedan od ključnih problema gdje je gradonačelnik, zajedno sa svojim koalicijskim partnerima, prilično zakazao je izgradnja nove bjelovarske škole, odnosno projekt uvođenja jednosmjenske nastave u svim školama na području grada. Po mnogima, jednosmjenska nastava trebala bi imati veći prioritet od izgradnje toplica ili stadiona, pogotovo zato što se niti stadion niti toplice ne planiraju graditi novcem iz EU fondova.

Izgradnju nove škole pripremala je oprezna Korušecova administracija, a trebala je „niknuti” u sjevernom dijelu grada. Zemljište ili barem veći dio zemljišta već je otkupljen, a Grad Bjelovar plaća i plaćat će poprilične iznose rata kredita i kamata za tu investiciju. Umjesto izgradnje nove, Hrebak je obećavao dogradnju postojeće škole u Ždralovima, koja je ovih dana energetski obnovljena. No, ta je dogradnja odjednom nestala iz javnog diskursa pa se oporba s pravom pita što joj se dogodilo.

Nedosanjani studentski dom

Prenamjena starog đačkog doma u Ulici Vladimira Nazora u studentski dom također je, čini se, negdje zapela jer se u zemljišnim knjigama još uvijek vodi kao državno vlasništvo, iako je sada već trebala pripasti Gradu Bjelovaru. Optimistične najave o studentskom domu koji bi, prema Hrebakovim obećanjima, trebao biti dovršen do kraj ove godine, u ovom trenutku čine se pretjerano optimističnima.

Poslovna zona u prigradskom naselju Veliko Korenovo trebala je biti najveća do sada na bjelovarskom području i to je jedan od prvih projekata kojeg se gradonačelnik Hrebak primio, no niti dvije i pol godine kasnije nema nekih konkretnih rezultata. Umjesto zemljišta za industriju, Grad Bjelovar dobio je od države zemljište za izgradnju nogometnog stadiona. Po tom pitanju gradonačelnik Hrebak također nije daleko otišao. Jedan natječaj je raspisan pa poništen, drugi se priprema, ali nikako da se pripremi. U međuvremenu, gradi se pomoćni teren s umjetnom travom.

Blamaža zvana stadion

Stadion je ujedno i projekt na kojemu se gradonačelnik Hrebak najviše ispromašivao. Govorio je da ne želi graditi skupi stadion od 25 milijuna kuna, za što se zalagala bivša vlast, nego će ga njegova administracija napraviti za samo 14 milijuna kuna. Kasnije je ta cifra rasla i rasla i sva je prilika da će stadion, ako se ikada napravi, koštati najmanje 25 milijuna kuna, a vjerojatno i više. U tom kontekstu, slična priča ponavlja se i s toplicama.

Pompozno najavljivana realizacije programa Life u sklopu kojeg su već trebale biti izgrađene bjelovarske toplice, završila je prilično neslavno. Projekt je pripremala tvrtka povezana s HSLS-om, kasnije se očekivalo da će Hrvatske vode dati milijun kuna za bušenje probnih bušotina, da bi sve završilo s pet milijuna kuna troška bjelovarskih poreznih obveznika i paušalne ocjene izvora kao „zlatne koke”.

Studija izvedivosti, nadajmo se, pokazat će da je voda u Velikom Korenovu doista zdrava i dovoljno topla, a izvorište dovoljno izdašno za potrebe toplica.
Gradonačelnik Hrebak, ispada, visoko je podignuo svoju ljestvicu, no čini se i da se često provuče ispod nje misleći da ga nitko ne gleda. (ik)