S glavne porte bjelovarske Opće bolnice, uz prodorni zvuk sirene, specijalno opremljeno vozilo hitne pomoći u lipnju ove godine je čak 12 puta krenulo put zagrebačkog Kliničkog centra Rebro, ne bi li se spasio još jedan ljudski život. Vozeći brzi, ali sigurni „slalom“ kroz 70 kilometara prometnica, tim pripravnosti hitne medicinske pomoći s liječnikom i medicinskom sestrom ili tehničarom, uz pomoć suvremene dijagnostičke opreme, iz minute u minutu smireno prati stanje bolesnika kojega treba dovesti do operacijske sale, gdje će mu se ugraditi spasonosni „stent“, implantat koji se ugrađuje u krvnu žilu.
Zdravstveni nadstandard
Tako bi se u praksi mogla opisati provedba projekta zbrinjavanja akutnog infarkta miokarda, koji se na području Bjelovarsko-bilogorske županije provodi već punih 11 godina. Time je, prema posljednjim dostupnim podacima, na našem području smanjena smrtnost stanovnika za oko 60 posto, a pravodobnom ugradnjom „stenta u značajnoj se mjeri mogu izbjeći i trajne posljedice, poput invaliditeta. Kako je ovaj projekt svrstan u zdravstveni nadstandard te nije na popisu financiranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, podmirenje troškova osigurava županijski proračun s godišnjim iznosom od oko 400 tisuća kuna. Time se pokriva pripravnost dvaju medicinskih timova te dvoje vozača kroz 24 sata dnevno.
Sendi Slamek, pomoćnica ravnateljice Županijskog zavoda za hitnu medicinu i magistra sestrinstva, nebrojeno je puta sjedila u jurećem vozilu hitne, boreći se s ostalom ekipom iz pripravnosti da srce pacijenta ne prestane kucati prije dolaska u Zagreb. No, nažalost, bilo je i takvih slučajeva.
-Sjećam se situacije u kojoj, unatoč znanju i golemim naporima cijeloga tima, nismo uspjeli. Bilo je to na sam Božić, kada smo s oboljelim, puni nade, krenuli put Zagreba. Nažalost, zbog težine stanja u kojem je stigao, nismo ga uspjeli održati na životu. Pacijent je izdahnuo već kod Predavca – prisjeća se Sendi Slamek.
Srećom, takvih je iskustava daleko manje od onih koji završavaju sa željenim ishodom. Pri tomu je ključno, napominje naša sugovornica, prepoznati simptome i pravodobno zatražiti liječničku pomoć. Poput primjera žene iz Hrgovljana, koja je, kaže, oko tri sata izjutra, osjetivši kako joj sa srcem nešto nije u redu, probudila supruga da joj iz garaže izveze auto te se sama dovezla na hitnu.
Kadrovski problemi
Zavod za hitnu medicinu, napominje ravnatelj Stjepan Matoš u svom izvješću za prošlu godinu, naglašava kako i ova ustanova nema dovoljno vlastitog liječničkog kadra za provođenje spomenutog projekta te je primorana angažirati liječnike Doma zdravlja i koncesionare, kako bi se pripravnošću pokrili svi dani u godini. Dodaje kako je pitanje vremena kada više neće biti liječnika izvan Zavoda koji su zainteresirani za pripravnost te će se pacijenti sa akutnim infarktom miokarda morati prevoziti kao i ostali.
Od 2006. godine, kada je projekt uveden, do sada je zbrinuto oko 700 pacijenata s područja županije, čime je potvrđena njegova važnost, nastavlja Matoš. Ipak, kao najveći problem ističe kontinuirani odlazak doktora medicine na specijalizacije u druge zdravstvene ustanove te je nemoguće organizirati ugovorenu djelatnost Zavoda bez prekovremenih sati. Tijekom 2016. godine Zavod je napustilo šest liječnika, što predstavlja problem u organizaciji rada, prekovremenim satima i dobivanju više suglasnosti za zapošljavanje te provođenje natječaja za nova zapošljavanja koja vremenski dugo traju.
