Ante Topalović, predsjednik Gradskog vijeća Bjelovar, i predsjednik bjelovarskog HDZ-a, nije pobornik uvođenja imovinskog cenzusa kao rješenja za odabir roditelja i skrbnika troje i više djece koji će biti oslobođeni plaćanja vrtića. Novi je to zaplet u priči o pronatalitetnoj mjeri Grada Bjelovara koja se preko noći pretvorila u socijalnu.

Podsjetimo, od početka ove godine Grad Bjelovar uveo je mjeru oslobađanja plaćanja vrtića za treće i svako sljedeće dijete, no unatoč odluci koju su podržali svi gradski vijećnici, neki roditelji i skrbnici troje i više djece uredno su dobili račune za siječanj ove godine.

Računi bez temelja?

Tako se ispostavilo i da je Grad Bjelovar, iako za to nije imao temelja u odlukama Gradskog vijeća, uveo imovinski cenzus te da vrtić ne bi trebali plaćati samo nezaposleni ili roditelji koji primaju minimalnu plaću, pojasnio je na upit gradske vijećnice Sabine Oltra Botinčan resorni pročelnik Milan Mateković. Na takvo objašnjenje reagirali su iz stranke Centar priopćenjem u kojemu se, među ostalim, ustvrdili i da je riječ o kršenju odluke Gradskog vijeća. Kako bismo doznali osjećaju li se gradski vijećnici prevareno ili su optužbe Centra neutemeljene, razgovarali smo s gradskim vijećnicima iz vladajuće koalicije, ali i iz oporbe.

Pogreška u koracima

Ante Topalović, predsjednik Gradskog vijeća, kazao je da nije pravnik te da ne zna provodi li Grad Bjelovar odluku onako kako treba, no uvjerava građane da će se odluka Gradskog vijeća ispoštivati.

– Što se tiče imovinskog cenzusa, ne znam je li to samo na razini ideje ili je već u provedbi. Iz odluka koje smo donijeli kao Gradsko vijeće vidljivo je da nismo razmišljali o uvođenju cenzusa. Osobno, po tom pitanju imam liberalni stav i smatram da bismo svima trebali smanjiti cijena vrtića, no ne mogu se uvijek sve moje ideje realizirati. Drago nam je što je naš prijedlog o postupnom smanjivanju cijene vrtića sa nekadašnjih 750 na sadašnjih 500 kuna po djetetu prihvaćen i želio bih da se takva politika smanjenja cijene vrtića nastavi. Što se tiče odluke Gradskog vijeća o besplatnom vrtiću za treće i svako sljedeće dijete, siguran sam da će se ta odluka ispoštivati, a ako je došlo do greške u koracima, onda ju je potrebno doraditi – poručio je predsjednik Topalović.

‘Šef’ se malo zaigrao

Željko Pavleković, vijećnik Nezavisne liste Damira Bajsa, također smatra da bi eventualnu odluku o uvođenju imovinskog cenzusa trebali donijeti gradski vijećnici.

– Moj je stav da bismo trebali trećem djetetu osigurati besplatan vrtić upravo onako kako smo glasali, jer tada nije bilo nikakvog govora o visini primanja. Čini mi se da se „šef” malo zaigrao te da je, kada je vidio brojke, odlučio štedjeti – poručuje Pavleković i ponavlja da gradski vijećnici nisu dali za pravo gradskoj upravi da odredi koga će osloboditi plaćanja vrtića, a koga neće.

– Gradsko vijeće nije dalo nikakvu suglasnost za određivanje kriterija o tomu tko će plaćati vrtić, a tko neće. Ovdje je riječ o zaobilaženju GV-a i izglasane odluke. Dakle, prije ikakvog zaključka sve se to treba ponovno dati opet na glasanje u GV i na taj način odrediti visinu primanja, ako se već mora odrediti visina primanja. A, ako uzmemo u obzir da je prihod Grada veći nego ikada, da se otvaraju poduzeća i obrti,d a je zapošljavanje sve veće i da se gradska blagajna dobro puni, a gradonačelnik kaže kako ima novaca, ne razumijem u čemu je problem izdvajati za djecu – zaključuje Pavleković.

HSLS: Puno smo napravili za vrtiće

Goran Romek iz HSLS-a izbjegao je odgovoriti na pitanje znači li uvođenje imovinskog cenzusa ujedno i zaobilaženje odluke koju je kao gradski vijećnik i sam izglasao. Umjesto toga odgovora, ponovio je stav predsjednika svoje stranke Darija Hrebaka.

– Osobno mislim da je Grad Bjelovar jako puno napravio u ove tri i pol godine po pitanju vrtića. Od snižavanja cijene, do obnove vrtića i na kraju izgradnje novog vrtića u Gudovcu. Slažem se s imovinskim cenzusom, ali mislim da je on prenizak i da bi ga trebalo povisiti. Ne mogu govoriti o točnom iznosu, ali svakako bi trebao biti viši. Mislim da je nužno da se pomogne ljudima slabijeg imovinskog stanja, ali i da ne bi bilo u redu da se po istom kriteriju pristupa ljudima koji imaju primanja 20-30 000 kn po kućanstvu. Gradska uprava ništa nije napravila samo na svoju ruku već u razgovoru i dogovoru sa vrtićima. Vidjeli smo i na tiskovnoj da su i same ravnateljice vrtića rekle da su i prije postojali socijalni razredi i da u tome nema ništa sporno – smatra HSLS-ovac Romek.

Šamar srednjem staležu

Sabina Oltra Botinčan, vijećnica NL Damira Bajsa, nije protivnik uvođenja imovinskog cenzusa, no također smatra da je Gradsko vijeće jedino relevantno za donošenje takve odluke.

– Što se tiče mene, a i drugih vijećnika s Nezavisne liste Damira Bajsa, smatramo da odluka nije ispoštovana onako kako je usvojena. Nismo bili upoznati s cenzusom, niti smo ga takvim izglasali.

Ako se već i donosi cenzus, onda bi to svakako trebao biti veći iznos od spomenutog od 1400 kn po članu kućanstva. Taj iznos je sramotno mali, i doista demotivira sve nas koji radimo i privređujemo da se odlučimo na više djece. Grad bi trebao motivirati mlade obitelji da imaju sto vise djece, a ova mjera je definitivno pljuska svim roditeljima koji su “srednji stalež” (nazovimo to tako) društva poručuje Oltra Botinčan te dodaje kako smatra da bi cenzus, ako ga već mora biti, trebao biti postavljen minimalno na tri tisuće kuna po članu kućanstva.

– Grad se hvali kako imaju novca, proračun je nikad veći, raste zaposlenost, otvaraju se nova poduzeća itd… Ako se ima za stadion onda bi trebalo biti i za djecu koja ce jednog dana igrati tamo.

I sama pomisao na cenzus je loša

Smatramo da su mladi budućnost i da doista trebamo poraditi na natalitetnoj politici i motiviranju mladih da imaju vise od dvoje djece – zaključuje Oltra-Botinčan. SDP-ov Nenad Nekvapil također smatra da se odluka Gradskog vijeća ne poštuje.

– Smatram da je Gradska vlast neosnovano promijenila odluku Gradskog vijeća. Demografski trendovi u Hrvatskoj, pa tako i Bjelovara su negativni i svaka pomisao na postojanje imovinskog cenzusa je loša, umjesto da se razmišlja i pronađe rješenje kako bi vrtić bio dostupan i besplatan za svako dijete.