Marijo Puškarić iz Kaniške Ive, vlasnik Agro obrta Puškarić poznat u medijima kao hrvatski kralj češnjaka, jedini je poljoprivrednik iz Bjelovarsko-bilogorske županije koji se našao u probranom društvu 21 poljoprivrednika, potpisnika ugovora o subvencioniranju unapređenja proizvodnje. Riječ je o ugovorima vrijednim 112 milijuna kuna, a rezultat su apliciranih projekata na 5. natječaj iz Programa ruralnog razvoja na mjeru 4.1.1 koja podrazumijeva restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti ciljani sektorima poljoprivrednih gospodarstva u ovom slučaju sektoru voća i povrća te sektoru stočarstva i peradarstva.
Ulaganje u razvoj
Među 13 poljoprivrednika potpisnika ugovora iz sektora voća i povrća, Marijo Puškarić ostvario je gotovo najveću pojedinačnu potporu u iznosu od 7,4 milijuna kuna ili 50 posto ukupno prihvatljivih troškova projekta.
– Nastavak je to prošle godine započetog pojačanog ulaganja u razvoj i modernizaciju proizvodnje s tim da smo prošle godine uspjeli prvi puta dobiti bespovratna europska sredstva iz Programa ruralnog razvoja da bi uložili 15 milijuna kuna skladište i pakirnicu. Potpisom ovog ugovora o dobivanju potpore u iznosu od 7,4 milijuna kuna na ukupno ulaganje koje će s projektom premašiti 17 milijuna kuna, omogućit će mi planiranu kupnju vrlo skupe specijalizirane mehanizacije za proizvodnju povrća te modernizaciju skladišnih kapaciteta – kratko je nakon prošlotjednog potpisa ugovora s predstavnicima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju prokomentirao Marijo Puškarić.
Pa iako je kaže, priprema projekta i silna administracije iziskivala pravi rovovski posao, zahvaljujući upornosti i angažiranju stručnih ljudi trud se isplatio.
Konkurentan europskim proizvođačima povrća
– Na ovaj način ubrzat ću planirani razvoj i povećati konkurentnost svojih proizvoda na tržištu kako bi mogao kvalitetom i cijenom parirati europskim proizvođačima povrća koji godinama za svoju proizvodnju dobivaju potpore – kazao je Puškarić koji se u četvrt stoljeća upornoga rada koji podrazumijeva primjenu vrhunske tehnologije svrstao među najveće proizvođače industrijskog krumpira, cikorije, češnjaka i luka.
Ove godine proizvodnju povrća organizirao je na čak 350 hektara navodnjavane površine iz vlastitog akumulacijskog jezera. Primjenom suvremene mehanizacije koja omogućuje poštivanje svih agrotehničkih mjera dodatno će smanjiti rizik proizvodnje pod vedrim nebom i na taj način proizvesti dovoljne količine ugovorenog povrća.
Skladištenje važna karika u lancu od polja do stola
Da bi to uspio, češnjakom će zasaditi čak 70 hektara površine, 30 hektara rezervirao je za luk, na više od 200 hektara ugovorio je proizvodnju industrijskog krumpira te na 50 hektara cikoriju. Znatno je to povećanje proizvodnje u odnosu na prošlu godinu jer su otkupljivači prepoznali kvalitetu Puškarićevih proizvoda.
– Da bi trgovačkim lancima mogao tijekom cijele godine isporučivati kvalitetan i cijenom konkurentan proizvod poput češnjaka i crvenog luka morao sam uložiti i u skladišne kapacitete. Osim proširenja kapaciteta na planirano skladištenje dvije tisuće tona povrća sa suvremenim sustavom za hlađenje, prošle godine uložio sam i u pakrnicu sve kako bi mogao isporučivati finalni proizvod u skladu sa zahtjevima tržišta. Sve su to nužna ulaganja da bi sada kao veliki proizvođač povrća mogao opstati na tržištu – zaključio je Puškarić.
Kako je riječ o čovjeku koji iznad svega cijeni rad, Puškarić smatra kako bez radnika kojih je trenutno u obrtu 20, sve to ne bi bilo moguće postići.
Nema ozbiljne proizvodnje bez navodnjavanja
Da bi se upustio u ozbiljnu ugovorenu proizvodnju Puškarić je morao smanjiti rizike kojih u tvornici pod vedrim nebom ima napretek. Osim što su mu sve kulture osigurane, pobrinuo se da nema štete od suše. Naime upravo ga je katastrofalna suša 2003. godine natjerala da krene u investiranje sustava za navodnjavanje. Do sada je uložio više od 10 milijuna kuna vlastitog novca i nije se pokajao. Iz akumulacijskog jezera u koje se od kasne jeseni do ranog proljeća sakuplja oborinska voda, sistemom pumpi putem cjevovoda dugog sedam kilometara te uređaja za distribuciju vode, uspio je navodnjavanjem pokriti 350 hektara površine. Dnevno, kaže, distribuira sedam kubika vode i to na 25 hektara površine i tako svaki dan seli na drugu površinu. Rezultati navodnjavanja i više su nego očiti. (Alica Konjević)
