Na predstojećim parlamentarnim izborima najveća bitka za pobjedu u 2. izbornoj jedinici vodit će se na istoku Zagreba, a razjedinjenost desnice na kraju bi mogla donijeti pobjedu ljevici. Naravno, ako desnicom smatramo HDZ, a ljevicom SDP.

Naime, istočni dio Zagreba pojedinačno nosi uvjerljivo najviše najveći broj glasova, trostruko više od, primjerice, Bjelovara ili Koprivnice. U istočnom dijelu Zagreba HDZ-ova koalicija iznenađujuće dobro držala se na parlamentarnim izborima 2015. i 2016. godine, dok je pad SDP-ove koalicije i Mosta bio značajan. No, HDZ je oba puta na izbore izlazio ujedinjen. Prvi puta pod Karamarkom, a sljedeći put pod Plenkovićem i tada nije bilo unutarstranačkog raskola.

HDZ bez Maletić, Hasanbegović i Brkić

Svakako vrijedi spomenuti da su po preferencijalnim glasovima na listi HDZ-a prednjačili Ivana Maletić, Zlatko Hasanbegović i Milijan Brkić koji se u unutarstranačkim bitkama vode kao tvrdi desni HDZ. Od 69 tisuća glasova, njihovi preferencijalni glasovi, kada se zbroje, uzimaju 33 tisuće, dakle gotovo pola od ukupnog broja glasova. Pritom, velik broj glasova takozvane tvrde desnice nije slučajan. Potvrđuje ga dr. Miroslav Tuđman koji je na parlamentarnim izborima 2015. godine pokupio 23,9 tisuća glasova na HDZ-ovoj listi. Kada se ta baza glasova pretoči u mandate, a s obzirom da je za saborski mandat u 2. izbornoj jedinici potrebno od osam do 12 tisuća glasova, dolazimo do dvije potencijalno ugrožene saborske fotelje za koje će boriti Domovinski pokret Miroslava Škore i Most.

Valja napomenuti i to da Hasanbegović više nije član HDZ-a, a sa Škorom je već postigao dogovor. Jedino je pitanje hoće li biti na listi za 2. izbornu jedinicu ili će se pojaviti u nekoj drugoj. Podsjetimo, na parlamentarnim izborima 2015. i 2016. godine HDZ je dobio šest, a SDP pet mandata. Uz sve rečeno, razjedinjenost bi desnicu ovoga puta mogla koštati najmanje jedan mandat pa bi SDP-ovoj koaliciji moglo pripasti šest, a HDZ-ovoj pet mandata.

Ostaje li Bandić u saboru?

Usto, glasovi birača u 2. izbornoj jedinici, grubo rečeno, podijeljeni su na trećine. Otprilike trećina ide SDP-u, trećina HDZ-u, a za onu preostalu bore se „alternativci”. Most, koji je bio veliki hit izbora 2015. godine, tada je uhvatio dva mandata, a jedan je dopao Milana Bandića. Godinu dana kasnije, Most je ostao na jednom mandatu, Bandić je svoj mandat „obranio”, a mandata se tada dokopao i Živi zid. Vrijedi napomenuti i da su glasove „alternativaca” pokupile stranke prihvatljive i lijevim i desnim razočaranim biračima, a u ponudi bi na ovim izborima tu trebali biti Stranka s imenom i prezimenom te koalicija Fokusa i Pametnog, ako se potonji uspiju organizirati ili osnažiti nekim novim imenom. Dakako, prava utakmica počet će tek kad se nakon što se javnosti predstave sve koalicije i imena na listama, kao i priče na kojima će stranke i pojedinci temeljiti svoje izborne kampanje.