BJELOVAR – U srijedu je u bjelovarskom Gradskom muzeju otvorena izložba Litva radosti i tuge: tradicija i umijeće izrade križeva. Naime, povodom Međunarodnog dana muzeja otvorena je izložba koja je ostvarena u suradnji sa Veleposlanstvom Republike Litve i Narodnim muzejom Litva. O samoj izložbi govorila je veleposlanica Litve u Jurate Raguckiene. Kada je Litva prihvatila kršćanstvo, a s time i križ kao simbol vjere, prozvana je Zemljom križeva. Litva je od davnina bila poznata po svojoj tradiciji izrade križeva koja je upisana kao kulturna i povijesna tradicija od posebnog značaja na UNESCO-ov popis remek-djela nematerijalne kulturne baštine 2008. godine. Broj križeva postavljenih po Litvi bio je toliko velik da su jedan od drugog bili udaljeni svega desetak metara. Svako selo ili gradski trg bio je ukrašen križevima koji su imali posebnu namjenu i značenje. Križevima su se označavala polja, putevi, raskršća, trgovi. Ti križevi, tj. raspela bili su prava remek-djela koja je svaki majstor koji ih je izrađivao trudio se istaknuti ga raznim ukrasnim elementima. Kako bi ih zaštitili prekrivali bi ih malim krovovima ili bi napravili malu “kućicu” za križ ili sveca koja bi se postavila na potporni stup ili kamen.
– U vrijeme kada Litva nije bila slobodna, križevi su uništavani, ali ipak su ih ljudi postavljali noću na manje vidljiva mjesta. Nakon osamostaljenja Litve 1990. godine ponovno se obnavljaju stari i izrađuju i postavljaju novi križevi i sveci koje rade “bogorezbari” koji, iako bez studijske izobrazbe, rade ovaj posao zbog vjere i potrebe iskazivanja ljepote stvaralaštva – Tomislav Matić, viši kustos i voditelj Etnološkog odjela Gradskog muzeja Bjelovar. (ap)
+ FOTO: ŠTEFAN BRAJKOVIĆ
– muzej 1: Litva je od davnina bila poznata po svojoj tradiciji izrade križeva
