Za razliku od građana koji se mogu nadati da će im konverzija kredita iz švicaraca u eure ipak donijeti olakšanje i lakšu otplatu, pravne osobe nisu te sreće. Zakon o konverziji ih nije uzeo u obzir, što znači da će i dalje plaćati podebljane rate kredita, odnosno plaćati će ih svi porezni obveznici s obzirom da se novac mora namaknuti u lokalnim proračunima. Eklatantni primjer je Grad Daruvar i tamošnji Termalni vodeni park za koji je kredit u švicarcima podignut 2008. godine.
– Podignuto je 19 milijuna kuna na rok otplate od 15 godina i dvije godine počeka. Rezultat divljanja tečaja švicarca je takav da smo do danas platili devet miljuna kuna glavnice i četiri milijuna kuna kamata, ali glavnica se zapravo nije uopće smanjila zbog promjene tečaja. Godišnje gradski proračun mora izdvajati 2,8 milijuna kuna za taj kredit što jedva izdržavamo. Dodatni je problem što Termalni vodeni park i dalje ne može sam funkcionirati i treba dodatnu pomoć iz proračuna. Nadali smo se da će zakon i nas uzeti u obzir, ali od toga nema ništa- kaže daruvarski gradonačelnik Dalibor Rohlik.
Daruvaru nož pod grlom
Da stvar bude još gora Gradskoj upravi je sužen manevarski prostor i gotovo su osuđeni na plaćanje lihvarskih rata kredita koje su već upropastile brojne građane.
– Mi smo tražili da nam se dopusti podizanje kredita u drugoj valuti kako bi se zatvorio ovaj nepovoljni kredit u švicarcima, ali to ne dopušta Ministarstvo financija. Zakon o konverziji se odnosi samo na građane kojima država želi pomoći u otplati kupljene nekretnine i ostaju nam samo izravni pregovori s bankom kako bismo pronašli neki način za spuštanje rata kredita na razumne iznose- dodaje Rohlik.
Na švicarcu se opekla i Bjelovarsko – bilogorska županija koja je 2009. godine kredit podigla za izgradnju sportskih dvorana, za mandata župana Miroslava Čačije. Podignuto je 56 milijuna kuna na rok otplate od deset godina, no nakon promjene tečaja bili su potrebni dodatni manevri kako bi se rate kredita mogle otplaćivati.
Milijun kuna godišnje ”u bunar”
-Županija je tu u istom položaju kao i svi građani koji imaju kredite u švicarcima i moramo platiti uvećane rate, ali nemamo pravo na konverziju u euro. Kako bi se to ublažilo još 2011. godine je otplata kredita prolongirana sa deset na 15 godina, no zbog razlike u tečaju na godišnjoj razini, rate plaćamo milijun kuna više nego kad je kredit podignut- kaže župan Damir Bajs.
Umjesto oko šest milijuna, Županija tako plaća oko sedam milijuna kuna godišnje za četiri dvorane: u Hercegovcu,Velikoj Pisanici, Garešnici i Velikom Trojstvu. Inače na dan prolongiranja otplate kredita glavnica je iznosila 8,6 milijuna švicarskih franaka, i od tada se tek minimalno smanjila.

Goleme rate za rohbau objekte
Dodatnu sol na švicarsku ranu stavlja i činjenica da Županija otplaćuje kredit za objekte koji nisu niti dovršeni. Sportske dvorane u Herecegovcu i Velikoj Pisanici su poludovršene, a za njih se plaćaju golemi iznosi.
– Te dvorane se moraju staviti u funkciju i dovršiti, a jedini način je bio uključiti ih u projekt Javno-privatnog partnerstva u čemu smo uspjeli, a to je jedini slučaj da su rohbau objekti ušli u JPP- napominje župan Damir Bajs.